Zbog niskih cijena zlata na svjetskom tržištu Kina je lani, po prvi puta, kupila više od tisuću tona zlata pa analitičari očekuju da će na ljestvici najvećih svjetskih potrošača plemenite kovine nadmašiti Indiju

Kina je lani proizvodnju i potrošnju zlata podigla na rekordnu razinu te je tako učvrstila poziciju najvećeg svjetskog proizvođača, ali i oportunističkog kupca plemenitog metala, piše Wall Street Journal. Naime, Kina je rekordnu količinu zlata otkupila zbog njegove niske cijene na globalnom tržištu. Krajem prošle godine cijena plemenitog metala pala je 28 posto, na 1205,99 dolara za uncu, što je najniža razina od rujna 2010.

Kinezi su u 2013. kupili 1176,4 tone zlata, odnosno 42 posto više nego prethodne godine, objavila je kineska granska udruga za zlato. To je, navodi se u priopćenju, prvi put da je godišnji otkup zlata premašio tisuću tona.

Na kineskom tržištu zlato se najviše traži za izradu nakita. Lani je potrošnja zlata za izradu nakita porasla 43 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 716,5 tona.

S druge strane, potrošnja zlatnih poluga - što se smatra čistim investiranjem - porasla je 57 posto, na 375,7 tona, navodi udruga te dodaje kako to ukazuje na veliku promjenu kineskih navika. Čini se, naime, da su Kinezi prihvatili zlato kao investiciju.

Rasprodaju zlata u prošloj godini najbolje su iskoristili sredovječni investitori, pretežito žene. U kolovozu je ta grupacija investitora generirala potražnju koja je u tjedan dana podigla cijenu zlata četiri posto, no to ipak nije bilo dovoljno da preokrenu globalni trend pada cijena, navode analitičari.

Ulagači su lani prodavali zlato uglavnom potaknuti brigom da će američka središnja banka smanjiti monetarne poticaje gospodarstvu. Ni niska inflacija nije opravdavala ulaganje u zlato, koje se smatra zaštitom od inflatornih rizika.

Prema podacima lokalne strukovne udruge kineski potrošači generiraju četvrtinu globalne potražnje za plemenitim metalom. No, analitičari upozoravaju da ih je većina vezana uz proračun, odnosno da kupuju dovoljno kako bi se cijene održale, ali nedovoljno da bi potaknuli rast cijena. Lokalne cijene uglavnom odražavaju signale s europskog i američkog tržišta.

No, rast kineske potražnje pokazao je da bi ta zemlja mogla dobiti značajniju ulogu u formiranju cijene zlata na globalnom tržištu, što se odrazilo produženjem vremena trgovanja i širim ovlastima poslovnih banaka da trguju zlatom.

Analitičari očekuju da će kineska potražnja za zlatom, zahvaljujući niskim cijenama na svjetskom tržištu, nastaviti rasti i u ovoj godini. Zlato i američki dolar uglavnom su u inverznom odnosu, a očekuje se da će dolar ove godine rasti, što znači da će cijena zlata padati.

Kine je lani i izvezla rekordnu količinu zlata, uz porast proizvodnje za 6,2 posto, na 428,16 tona, navodi granska udruga. Inače, u posljednjih sedam godina Kina je najveći svjetski proizvođač.

Svjetska strukovna udruga bi podatke o globalnoj potrošnji zlata u prošloj godini trebala objaviti ovog tjedna. Analitičari očekuju da će podaci pokazati da je Kina na ljestvici najvećih svjetskih potrošača zlata pretekla Indiju, koja je u 2012. potrošila 864,2 tone zlata.

No, Indija lani u studenom povećala porez na uvoz zlata kako bi obuzdala manjak tekućeg računa, što je vjerojatno „utjecalo na smanjenje potražnje". Ipak, snažna potražnja u prvoj polovici godine trebala bi biti dovoljna da cjelogodišnji rezultat blago nadmaši onaj iz 2012., procjenjuje udruga.