PBZ Euro novčani fond

PBZ Euro novčani fond je u svibnju upravljao ročnošću depozita kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj uz ulaganja u trezorske zapise i obveznice Republike Hrvatske kratke duracije. Duracija PBZ Euro novčanog fonda je krajem mjeseca bila 0,20.

U svibnju je održana i eurska aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija te je prinos pao na novi povijesni minimum od 0,0%.

U svibnju nije bilo sjednice ECB-a a iduća se očekuje sredinom lipnja. Referentna kamatna stopa na euro je i dalje nepromijenjena (glavna stopa refinanciranja 0,00%, stopa depozita -0,40%, granična stopa kreditiranja 0,25%). Očekujemo da će dinamika i opseg ekspanzivne monetarne politike ECB-a u narednom razdoblju ovisiti prvenstveno o očekivanom kretanju inflacije. Na idućim sjednicama ECB-a očekuje se i odluka o prestanku otkupa obveznica. Kamatne stope na euro trebale bi se zadržati na postojećim minimalnim razinama i u lipnju.

PBZ Dollar fond

PBZ Dollar fond je u svibnju ostvario rast uz prinos 0,12% (na godišnjoj razini 1,47%) upravljanjem ročnošću depozita kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj uz ulaganja u trezorske zapise Sjedinjenih Američkih Država. Duracija PBZ Dollar fond-a je krajem mjeseca bila 0,03.

Referentna kamatna stopa na dolar u svibnju je, prema očekivanju većine investitora, ostala unutar istog raspona 1,50%-1,75%. Na idućoj sjednici u lipnju očekujemo podizanje referentnog kamatnjaka za 25 baznih poena. Kamatne stope na dolarske depozite u lipnju bi sukladno navedenom mogle blago porasti duž cijele krivulje.

PBZ Short term bond fond

PBZ Short term bond fond je u svibnju umanjio svoju vrijednost za 0,13%. Za razliku od prethodnih mjeseci u svibnju je promet na domaćem obvezničkom tržištu porastao te je bio najviši još od siječnja ove godine, s ostvarenih 1,6 milijardi kuna prometa. Jedan od razloga povećanog prometa na obveznicama u svibnju su najavljena nova izdanja prije kojih institucionalni investitori preslaguje svoje pozicije. Za očekivati je početkom trećeg kvartala novo izdanje kunskih obveznica kako bi država refinancirala postojeće obveznice koje dospijevaju u srpnju ove godine u iznosu 6 milijardi kuna. Najlikvidnija izdanja na domaćem tržištu su bile kunske obveznice duljih dospijeća poput 2026. i 2028. godine uz prinose od 1,95% i 2,20%. Modificirana duracija fonda u svibnju iznosi 1,59 dok je udio slobodnih novčanih sredstava 26%.

PBZ Bond fond

PBZ Bond fond je u svibnju izgubio na vrijednosti 0,12%. Pad vrijednosti fonda rezultat je pada globalnih obvezničkih tržišta koja su bila ponajviše pod utjecajem krize zbog nesuglasica oko nove vlade u Italiji i posljedično korekcije cijene njihovih obveznica na tržištu. Navedeni efekt se prelio i na obveznice drugih zemalja, iako u značajno manjoj mjeri te su zbog navedenog i Hrvatske euroobveznice neznatno umanjile svoju vrijednost. Najveći negativan doprinos vrijednosti fonda imala je upravo euroobveznica RH dospijeća 2022. godine, koja je krajem mjeseca imala godišnju isplatu kupona. Modificirana duracija fonda u svibnju iznosi 3,34 dok je udio slobodnih novčanih sredstava 9%.

PBZ Conservative 10 fond

PBZ Conservative 10 fond je u svibnju izgubio 0,04%, a obveznička komponenta fonda ovaj mjesec nije ostvarila pozitivan doprinos. Najveći negativan doprinos vrijednosti fonda iako malen, imala je euroobveznica RH dospijeća 2022. godine koja je krajem mjeseca imala godišnju isplatu kupona. Modificirana duracija fonda u svibnju iznosi 3,16. Dionička komponenta imala je gotovo neutralan utjecaj s obzirom da je njemački Dax indeks u svibnju pao 0,06%. Najveći pozitivan doprinos promjeni vrijednosti indeksa ostvario je sektor informacijske tehnologije dok je financijski sektor ostvario najveći negativan doprinos. Izloženost fonda njemačkom dioničkom tržištu u svibnju kretala se na razini od 5%.

PBZ Global fond

PBZ Global fond je u svibnju ostvario rast od 2,1% pod utjecajem pozitivne izvedbe dioničkih tržišta, posebice američkog. Pozitivan doprinos dioničke komponente najvećim dijelom dolazi od izloženosti sjevernoameričkom tržištu gdje je S&P 500 indeks zabilježio rast od 2,16%. Rast dioničke komponente potpomognut je i jačanjem američkog dolara prema euru za 3,2% što je također pozitivno utjecalo na prinos fonda. Za razliku od američkog, ostala tržišta zabilježila su negativnu izvedbu. Tako su najviše pala dionička tržišta u razvoju (MSCI Emerging Market -3,75%) i japansko tržište (MSCI Japan -1,76%), dok europska bilježe nešto manji minus (MSCI Europe -0,64%). Rast dioničkih tržišta u prvoj polovici mjeseca iskorišten je za smanjenje izloženosti dioničkoj komponenti na razinu benchmarka, pri čemu se najveće smanjenje odnosi na europska tržišta. Promatrajući događanja kroz mjesec svibanj, tržišta su bila pozitivna do pred sam kraj mjeseca kada je došlo do eskalacije političke neizvjesnosti u Italiji oko formiranja vlade. Neizvjesnost se negativno odrazila na kretanje cijena europskih obveznica, dionica i valute. Tome treba dodati i geopolitičke napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine te Irana. Podršku tržištu, ponajviše američkom, i dalje daju dobri makroekonomski podaci s tržišta rada kao i sentiment potrošača i proizvođača. U Eurozoni imamo s jedne strane dobre pokazatelje rada što daje podršku sentimentu potrošača, no neizvjesnost oko globalne trgovine i porasta cijene nafte utjecali su na pogoršanje sentimenta proizvođača. U sljedećem mjesecu fokus je na vodećim središnjim bankama i porukama koje će dati u kontekstu zaoštravanja monetarnih politika. Obveznički dio portfelja ostvario je negativan doprinos, čemu je najviše pridonijela euroobveznica RH s dospijećem 2022. godine. Modificirana duracija fonda u svibnju iznosi 1,89.

PBZ International Multi Asset fond

PBZ International Multi Asset fond je u svibnju ostvario pad od 1,63% pod utjecajem negativne izvedbe obvezničke komponente. Pad cijena obveznica europskih zemalja, posebno zemalja periferije poput Italije i Španjolske, negativno se odrazio na prinos fonda. Tome treba pridodati i širenje spread-ova korporativnih obveznica i obveznica zemalja u razvoju u odnosu na državne što je za posljedicu imalo pad cijena obveznica. Rezultat toga je negativna izvedba fondova direktno izloženih obvezničkim tržištima i to u najvećoj mjeri europskim, fondovima s fleksibilnim strategijama ulaganja u obveznice te mješovitih fondova. Fondovi direktno izloženi globalnim dioničkim tržištima ostvarili su pozitivan doprinos, no on ipak nije bio dovoljan za nadoknadu spomenutih gubitaka. Izloženost dioničkoj komponenti se kretala na razini oko 19% i najvećim dijelom ju čine razvijena tržišta i to američka i europska, a manjim dijelom tržišta u razvoju.

PBZ Flexible 30 fond

PBZ Flexible 30 fond je u svibnju ostvario pad od 0,88% pod utjecajem negativne izvedbe obvezničke komponente dok je dionička komponenta ostvarila pozitivan doprinos. Glavni negativan utjecaj unutar obvezničke komponente dolazi od obveznica perifernih zemalja Eurozone poput Italije. Korporativne obveznice i obveznice zemalja u razvoju također su zabilježile pad, ali je taj pad manji nego što je to slučaj s državnim obveznicama.

Dionička komponenta pozitivno je utjecala na prinos fonda uslijed rasta američkog tržišta (S&P 500 +2,16) i jačanja američkog dolara prema euru od 3,2%. Europska dionička tržišta bila su negativna (Euro Stoxx 50 -3,67%) najviše pod utjecajem talijanskog i španjolskog dioničkog tržišta. Izloženost fonda dioničkom tržištu u svibnju je povećana na razinu 18,8% od čega europskom tržištu 7,5% i američkom 11,3%. Izloženost svjetskom obvezničkom tržištu smanjena je s 55% na razinu oko 50%, dok se izloženost domaćem obvezničkom tržištu kretala na razini oko 19%.

PBZ Equity fond

Cijena udjela PBZ Equity fonda u svibnju je porasla za 1,47%. Najveći doprinos tom rastu dolazi iz portfelja slovenskih i hrvatskih dionica. Slovenski SBITOP indeks u svibnju je ojačao za 5,84%, a značajan porast unutar SBITOP indeksa realizirale su dionice Gorenja. Na mjesečnoj razini dionice Gorenja skočile su za nevjerojatnih 83,59%. Posljedica je to objave vijesti da je kompanija od triju potencijalnih strateških partnera koji su dali obvezujuće ponude za kupnju dionica Gorenja, odlučila prihvatiti ponudu od kineske skupine Hisense Electric koja je ponudila 12 eura po dionici. To je bilo značajno više od tržišne cijene dionice. Na glavnoj skupštini Telekoma Slovenije dioničari su potvrdili protuprijedlog za isplatom veće dividende dioničarima. Ta je vijest bila pozitivna za cijenu dionice Telekoma Slovenije te je dionica zabilježila mjesečni rast od 7,60%. Na domaćem dioničkom tržištu indeks zagrebačke burze CROBEX realizirao je dobitak od 2,45%. Najveći doprinos tom rastu imala je dionica Atlantic Grupe koja je ojačala čak 13,23%. Kompanija je objavila da je potpisala ugovor o izgradnji i dugoročnom najmu novog logističkog i distribucijskog centra u blizini Velike Gorice. Investicija je vrijedna oko 18,5 milijuna eura, a time će kompanija objediniti skladišne kapacitete na području grada Zagreba. PBZ CO i Erste mirovinski fond službeno su postali vlasnici 70,74% turističke kompanije Jadran d.d. Investicija ih je koštala 199,8 milijuna kuna, a kompanija će također biti dokapitalizirana s 200 milijuna kuna. Ukupna planirana ulaganja u kompaniju iznosit će 450 milijuna kuna. Tržište kapitala u Srbiji realiziralo je manji pozitivni pomak u svibnju, te je tako lokalni indeks BELEX15 realizirao plus od 0,15%. Dionica Komercijalne banke dominirala je tržištem, a cijena joj je porasla za 4,25%. Na porast cijene utjecale su odluke donesene na Glavnoj skupštini dioničara krajem travnja. Među donesenim odlukama je i odluka o predloženoj dividendi u iznosu od 150 dinara po dionici, što dionici daje dividendni prinos od 7,9%. Značajniji pad zabilježila je dionica Energoprojekt holdinga (-8,76%), a ukupni promet na cijelom tržištu, zahvaljujući državnim obveznicama, iznosio je 5,6 milijardi dinara. Na rumunjskom dioničkom tržištu u svibnju je zabilježena veća korekcija. Tako je dionički indeks burze u Bukureštu (BET Indeks) oslabio za čak 7,97%. Posljedica je to objave nacrta odluke kojom bi se doprinosi u II stup mirovinskog osiguranja suspendirali za razdoblje od srpnja do prosinca 2018. godine. Kasnije su neki vladini dužnosnici izjavili da je informacija pogrešno objavljena. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis pokušavao je smiriti nastalu situaciju zbog objave proturječnih informacija, te je službeno pozvao Vladu da razjasni svoje namjere vezane za daljnji status II stupa mirovinskog osiguranja. Nakon toga je ministar rada Olguta Vasilescu izjavio da drugi stup mirovinskog osiguranja neće biti nacionaliziran nego da postoji mogućnost da on bude opcionalan. Vlada će tijekom ljeta voditi transparentu javnu raspravu sa svim zainteresiranim stranama te donijeti odluku. Naravno da je ova neizvjesna situacija negativno utjecala na cijene rumunjskih dionica, ali se krajem mjeseca taj pad ipak zaustavio.