Hrvatske banke imaju dovoljno kapitala i likvidnosti, ali njihova će zarada ostati prigušena sve dok vlada ne smanji potrošnju i ne ublaži ograničenja za privatni sektor, kazao je u razgovoru za Reuters Božo Prka, čelnik Privredne banke Zagreb.

Prošle je godine ukupna dobit prije oporezivanja hrvatskog bankovnog sektora kliznula na 695 milijuna kuna, s 3,5 milijardi kuna koliko je iznosila u 2012., navodi Reuters.

Glavni su razlog tog pada stroži propisi o rezervacijama za nenaplative kredite. Ujedno je na kraju prošle godine stopa prinosa na kapital pala na samo 1,3 posto, odražavajući višegodišnje razdoblje pada gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj.

"Ključni su uvjeti bolje profitabilnosti fiskalne prilagodbe i strukturne reforme koje bi utrle put snažnijim aktivnostima u privatnom sektoru i smanjenoj prisutnosti države u gospodarstvu", kazao je u Prka u jučerašnjem intervjuu Reutersu. Većinski je vlasnik PBZ-a talijanska banka Intesa Sanpaolo, napominje Reuters, podsjećajući da je više od 90 posto hrvatskog bankovnom sektora u inozemnom vlasništvu.

Profitabilnost hrvatskih banaka donekle se oporavila u prvih šest mjeseci ove godine, a Prka ističe da značajniji napredak nije moguć dok gospodarstvo ponovo ne počne bilježiti rast. Hrvatska je posljednji puta zabilježila rast gospodarskih aktivnosti 2008. a prognoze za iduću godinu kreću se oko nule.

"Ima naznaka, poput povećanja izvoza, da bismo u 2015. mogli zabilježiti blagi rast, ali značajniji zaokret neće biti moguć ako se proračunski deficit ne uskladi s propisima Europske unije i ako se ne potakne privatni sektor", ističe čelnik PBZ-a.

Kao glavni uzroci pada hrvatskog gospodarstva spominju se kruta regulativa tržišta rada, skupa i neučinkovita državna uprava, visoko porezno opterećenje i česte izmjene zakona, navodi Reuters.

Bruxelles traži od Zagreba da do kraja 2016. svede proračunski manjak ispod razine od tri posto BDP-a, sa sadašnjih gotovo pet posto, napominje agencija.

Prka pak naglašava da bankovni sektor u Hrvatskoj ima dovoljno novca za financiranje gospodarstva i da će bez problema ′proći′ aktualne europske provjere otpornosti banaka na nepovoljne uvjete poslovanja i analizu aktive, koje će obuhvatiti i četiri vodeće hrvatske banke.

Po njegovim se riječima bankovni sektor također i dalje uspješno nosi s pritiskom sve većih iznosa nenaplativih kredita, koji će početi popuštati tek kada gospodarske aktivnosti počnu rasti. Ukupni je udio nenaplativih kredita blizu 17 posto, odnosno blizu 30 posto kada su u pitanju krediti poduzećima.

"Nekih 35 do 40 posto nenaplativih kredita mogu za godinu-dvije ponovo postati kvalitetni ako oporavak gospodarstva ojača. Upravo je zato tako važno da banke i gospodarstvo u cjelini svjedoče brzim fiskalnim i strukturnim promjenama", naglašava Prka.

Njegova banka sastavila je trogodišnji plan rješavanja problema nenaplativih kredita u sklopu šire strategije koju je usvojio njezin većinski vlasnik.

Prka je dao intervju povodom Reutersova summita o ulaganjima u istočnoj Europi, koji se od 29. rujna do 1. listopada održao u Budimpešti, Bukureštu, Beogradu, Pragu i Varšavi.

Nekoliko je govornika na Reutersovom summitu prognoziralo val spajanja i akvizicija banaka nakon završetka analize aktive. "Mislim da je konsolidacija sasvim moguća, ali ne očekujem nove inozemne igrače u lokalnom bankovnom sektoru", procjenjuje čelnik PBZ-a.