Kreditne institucije u Hrvatskoj, to jest 19 banaka i jedna stambena štedionica, u prvih šest mjeseci ove godine poslovale su s dobiti u iznosu od 751,7 milijuna eura, što je oko 43 milijuna eura manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) objavljeni u ponedjeljak.

U odnosu na lipanj 2025. dobit kreditnih institucija smanjila se za 5,5 posto. Posljedično, prinos na imovinu (ROA) smanjio se i iznosio je 1,6 posto, kao i prinos na kapital (ROE), koji je iznosio 15,3 posto, navodi se u HNB-ovom komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prvu polovinu 2026. godine.

Prema privremenim nerevidiranim podacima i tablicama koje je središnja banka objavila na temelju podataka koje su joj dostavile kreditne institucije, s dobiti ih je u prvih šest mjeseci ove godine poslovalo 17, dok su gubitak zabilježile Addiko banka, 5,3 milijuna eura, J&T banka, 981 tisuću eura, te Imex banka, 184 tisuće eura.

Najveću dobit u razdoblju od siječnja do kraja lipnja 2026. imala je Zagrebačka banka, 251,1 milijun eura, slijedi je Erste&Steiermärkische banka sa 176,6 milijuna eura, dok je treća po visini dobiti Privredna banka Zagreb (PBZ), sa 144,7 milijuna eura.

Nadalje, OTP banka je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovala s dobiti od 68,1 milijun eura, Raiffeisenbank Austria s 50,7 milijuna eura, a Hrvatska poštanska banka (HPB) s 36,2 milijuna eura.

Ukupna imovina kreditnih institucija 91,7 milijardi eura

Kako navode iz HNB-a, ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala smanjila se s 22,9 na 22,1 posto. Pritom, sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.

Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju prve polovine 2026. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 196,2 posto, kažu iz središnje banke.

U prvoj polovini 2026. ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2025. za 0,6 posto i iznosila je 91,7 milijardi eura. Pritom, imovina se povećala kod polovine kreditnih institucija.

Ukupni krediti i predujmovi smanjili su se u usporedbi s krajem 2025. godine za 0,4 milijarde eura ili 0,6 posto. Najviše su se smanjila visokolikvidna sredstva, to jest sredstva kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju, dok se rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava nastavio. Neprihodonosni krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 0,4 posto, pod utjecajem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima, dok su se u portfelju kredita kućanstvima povećali, navode iz HNB-a.

Rast prihoda od kamata te od naknada i provizija

Napominju i da je udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prve polovine 2026. stagnirao u usporedbi s krajem 2025. i iznosio je 2,3 posto. Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati kod nefinancijskih društava, a udio NPL-ova kod tog sektora smanjio se s 3,7 na 3,3 posto. Kod kućanstava udio NPL-ova blago se smanjio na 3,2 posto.

Prema podacima iz HNB-ovih tablica, kamatni prihodi u prvih šest ovogodišnjih mjeseci dosegnuli su 1,52 milijarde eura, u odnosu na 1,48 milijardi na kraju lanjskog lipnja. Istovremeno, kamatni rashodi iznosili su 395,8 milijuna eura, u odnosu na 384 milijuna u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci.

Nadalje, ukupni prihodi banaka od naknada i provizija od siječnja do kraja lipnja 2026. dosegnuli su 464,1 milijun eura, što je za 12,8 milijuna eura više no u istom lanjskom razdoblju. S druge strane, ukupni rashodi banaka od naknada i provizija su na kraju drugog kvartala 2026. iznosili 119,7 milijuna eura, u odnosu na 127,1 milijun eura na kraju lanjskog lipnja, podaci su HNB-a.