Hrvatska, koja se na ovogodišnjoj IMD-ovoj globalnoj ljestvici konkurentnosti našla na 59. mjestu od ukupno 64 zemlje, bez korjenitih strukturnih reformi još dugo neće napustiti to mjesto, izjavila je u četvrtak glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Iva Tomić.

Prema danas objavljenim rezultatima "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021.", istraživanja koje je proveo Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, Hrvatska je ostvarila poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, kada je istraživanje obuhvaćalo 63 svjetske ekonomije.

Tomić je konstatirala da je Hrvatska, iako je ostvarila poboljšanje za jednu poziciju, nažalost i dalje pri samom dnu ljestvice konkurentnosti te na samom začelju od zemalja članica EU-a.

"To znači da ne možemo govoriti o poboljšanju konkurentnosti, a za svoju trenutnu poziciju ne možemo okriviti ni pandemiju covid-19, s obzirom da su se sva svjetska gospodarstva tijekom 2020. u određenoj mjeri borila s posljedicama koronakrize. Mi zapravo već jedno dulje vrijeme manje-više stagniramo na ovim međunarodnim ljestvicama konkurentnosti i bojim se da bez korjenitih strukturnih reformi još dugo nećemo napustiti ovo mjesto u kojem se trenutno nalazimo između Perua i Mongolije", ocijenila je Tomić u HUP-ovom osvrtu na IMD-ovo istraživanje.

Navela je da ljestvice konkurentnosti s jedne strane pokazuju osnovne karakteristike trenutnog poslovnog okruženja pojedinoj državi, te što je možda još i važnije, ukazuju na to koliko je isplativo ulagati u tu zemlju.

Stoga, ocijenila je Tomić, rezultati ovogodišnjeg IMD-ovog "godišnjaka" govore da je Hrvatskoj za poboljšanje pozicije na međunarodnoj ljestvici konkurentnosti, odnosno stvaranju poticajnog poslovnog okruženja koje će privući strane investicije, potrebno mijenjati cjelokupni "mindset" - i u dijelu korporativnog upravljanja, ali prvenstveno u dijelu vođenja javnih politika.

"Država mora omogućiti stabilne i predvidljive politike koje podrazumijevaju učinkovito pravno okruženje, konkurentan porezni sustav, fleksibilno radno zakonodavstvo, jednostavnije i brže otvaranje poduzeća, jednostavniju mogućnost zapošljavanja stranih radnika i zadržavanja talenata, kao i omogućiti digitalizaciju u svim sektorima gospodarstva", istaknula je.

Kazala je da su to ujedno i preporuke koje HUP pokušava nametnuti već dulje vrijeme, a što je posebno bilo izraženo tijekom procesa izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

"I dalje vjerujemo kako je upravo ovo prilika da se naše gospodarstvo transformira i postane konkurentno na međunarodnoj razini, a to neće biti moguće bez značajnih strukturnih reformi u javnom sektoru, kao ni bez sustavnijeg poticanja investicija u privatnom sektoru koje jedine mogu povući gospodarstvo prema sredini EU-a", poručila je Tomić.

Napomenula je da IMD-ovi rezultati pokazuju da Hrvatska najviše zaostaje u područjima poput prakse upravljanja, tržišta rada, područjima stavova i vrijednosti te zakonodavstva u poslovanju, dok su pak, prema mišljenju gospodarstvenika, najlošije ocijenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.