Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni krediti kreditnih institucija krajem rujna bili su 5,2 posto manji nego krajem rujna prošle godine te su tako zabilježili sedmi mjesec zaredom godišnji pad, što odražava kontrakciju ukupne kreditne aktivnosti te nastavak razduživanja sektora stanovništva i sektora poduzeća, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Krajem rujna, pokazuju podaci HNB-a, kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 274,8 milijardi kuna, što je za 5,3 milijardi kuna ili 1,9 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini ostvaren pad od 5,2 posto. U odnosu na kraj prošle godine, pak, ukupni krediti su manji za 11,8 mlrd kuna ili 4,1 posto.

Relativno snažan mjesečni pad ukupnih kredita iskazan koncem rujna, navode analitičari RBA, najvećim dijelom je posljedica razduživanja sektora države, koja je u tome mjesecu otplatila sindicirani devizni kredit u iznosu od 600 milijuna eura.

Stoga su krediti središnjoj državi krajem rujna iznosili 33,2 milijarde kuna, što je 4,5 milijarde kuna ili 12,1 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. Također, zabilježili su dvoznamenkasti pad u relativnom iznosu od 14,2 posto godišnje te 15,7 posto u odnosu na kraj prošle godine. Međutim, ističu iz RBA, prema podacima središnje banke već tijekom listopada država se ponovno zadužila sindiciranim deviznim kreditom za približno isti iznos, stoga će ovaj pad pokazatelja kreditnog zaduženja u rujnu vjerojatno biti privremenog karaktera.

Ukupni krediti lokalnoj državi krajem promatranog mjeseca iznosili su 4,5 milijardi kuna, što je za 47,5 posto više u odnosu na isti mjesec 2013. dok su u odnosu na kraj prošle godine veći za 8,3 posto.

Premda čine najznačajniji udio u ukupnim kreditima, iznad 46 posto, krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 126,7 milijardi kuna ili 0,1 posto manje nego mjesec dana ranije. Razduživanje sektora stanovništva, navode analitičari RBA, potvrđuju i podaci o godišnjem padu kredita stanovništvu već 27. mjesec zaredom. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine krediti stanovništvu su manji za 1,5 posto, a u odnosu na kraj prošle godine manji su za 0,6 posto.

Nastavak recesije te neizvjesnost oko budućih uvjeta financiranja te izostanak gospodarskog oporavka nastavlja utjecati i na kreditiranje trgovačkih društava čije su obveze po kreditima banaka krajem rujna iznosile 104,9 milijardi kuna i bile su 0,9 posto manje nego u kolovozu. Na godišnjoj razini, krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava smanjili su se za 5,6 posto, odnosno bili su 3 posto manji u odnosu na kraj prošle godine.

Pritom podaci HNB-a prema distribuciji kredita iskazuju godišnji pad kredita za obrtna sredstva poduzećima u rujnu za 7 posto te pad kredita za investicije poduzeća za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

"Obzirom da je kreditiranje sektora poduzeća ograničeno teškim uvjetima poslovanja te smanjenom potražnjom, uz razmjerno visoku zaduženost sektora stanovništva, do kraja godine očekujemo daljnji nastavak razduživanja ovih dvaju sektora. Istovremeno, visoke potrebe države za financiranjem tekućeg deficita kao i reprogramiranje dospjelih dugovanja impliciraju nastavak zaduženja u narednom razdoblju", zaključuju analitičari RBA.