Najveći pozitivan doprinos znatnom poboljšanju stanja na tekućem računu u bilanci plaćanja u drugom tromjesečju ove godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), došao je od povećanja suficita na računu sekundarnog dohotka, koji je tijekom drugog kvartala dosegnuo 472 milijuna eura, što je 167 milijuna eura odnosno 55 posto više nego u drugom lanjskom tromjesečju.

Pritom su prihodi ostalih sektora na podračunu sekundarnog dohotka, gdje se evidentiraju i sredstva iz fondova Europske unije, iznosili 636 milijuna eura zabilježivši rast od gotovo 25 posto na godišnjoj razini, a iz RBA ističu da je, u skladu s očekivanjima, pozitivan doprinos poboljšanjima na tekućem računu platne bilance došao s računa usluga gdje je ostvareni višak premašio 2 milijarde eura, odnosno 92 milijuna eura ili 4,8 posto više u odnosu na isto vrijeme lani.

"To je prvenstveno posljedica ostvarenih prihoda od putovanja (turizam) koji su dosegnuli 2,1 milijardu eura zabilježivši rast na godišnjoj razini za 103 milijuna eura ili 5,3 posto. To ne iznenađuje s obzirom da je ove godine s rasporedom uskrsnih blagdana ranije započela turistička predsezona, doprinoseći tako rastućem suficitu tekućeg računa u drugom ovogodišnjem tromjesečju", ocjenjuju iz RBA.

Pozitivan doprinos došao je i s podračuna primarnog dohotka čiji se deficit smanjio za 1,4 posto na godišnjoj razini, na 406 milijuna eura, a analitičari RBA ističu da je tako zabilježen daljnji rast prihoda od naknada zaposlenima s osnove rada u inozemstvu koji je, dosegnuvši 271 milijun eura, porastao za više od 14 posto na godišnjoj razini.

No, negativan saldo na računu roba umanjio je pozitivan doprinos podračuna primarnog i sekundarnog dohotka te računa usluga. Naime, razmjerno snažniji rast uvoza od izvoza roba - za 5,2 naspram 3,1 posto, rezultirao je produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom do razine 1,9 milijardi eura. Tako je u odnosu na drugo tromjesečje lani deficit na podračunu roba pogoršan za 149 milijuna eura ili 8,4 posto ukazujući, ističu iz RBA, na i dalje visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza.

Promatrano kumulativno, u zadnja četiri tromjesečja saldo tekućeg računa u bilanci plaćanja zabilježio je suficit u iznosu od 4,6 posto BDP-a, a iz RBA navode da je bio snažno potpomognut evidentiranim gubicima banaka na računu primarnog dohotka uzrokovanih konverzijom kredita vezanih uz švicarski franak.

"Na razini cijele 2016. godine, osim rekordne turističke sezone u pogledu ostvarenja prihoda od putovanja na računu usluga, očekuju se i veća sredstva iz EU fondova, čime će pozitivan doprinos stići i s računa sekundarnog dohotka. Stoga će Hrvatska i četvrtu godinu zaredom zaključiti s pozitivnim saldom na tekućem računu platne bilance, no on će biti značajno niži u odnosu na 2015. godinu obzirom da će izostati izdašni učinak CHF konverzije", zaključuju iz RBA.