Vlada je krenula u provedbu mjera kojima je cilj smanjiti poreze temeljem rada, a oporezovati kapital. Među njima je smanjenje stope oporezivanja dohotka, uvođenje poreza na kamate na štednju, ali i poreza na nekretnine, početkom 2016. godine.

Ovim mjerama također se želi potaknuti veća potrošnja, koja bi svakako doprinijela i uspješnijem poslovanju hrvatskih tvrtki.

Porez na kamate na štednju izazvao je najveći interes javnosti, stoga je portal MojPosao istražio što građani misle o ovoj mjeri u anketi provedenoj na više od 1100 ispitanika.

Iako nemaju ušteđevinu, porez na kamate na štednju ne odobrava 29% ispitanika. „Donekle i podržavam takav porez, ali treba biti izrazito oprezan od koje granice krenuti s oporezivanjem", kaže jedan ispitanik.

Drugi oblik ulaganja potražit će 27% ispitanika koji također ne podržavaju porez na kamate na štednju. I ovi ispitanici upozoravaju da bi trebalo odrediti granicu do koje se štednja neće oporezivati.

Porez na kamate na štednju odobrava 23% ispitanika koji kažu da treba poticati ulaganja, umjesto da novac ′leži u banci te napominju da se i brojni drugi oblici stjecanja dohotka oporezuju. Ovi ispitanici smatraju da je ′štednja mrtvi kapital′ te da ′tko ima više mora više i davati′.

„Dohodak je dohodak. Trebalo bi izjednačiti oporezivanje dohotka od kapitala s dohotkom od rada", smatra jedan ispitanik, a drugi dodaje: „I u drugim razvijenim zemljama se kamata oporezuje kako bi se potaknulo trošenje i samim time proizvodnja. Kod nas je ostalo jako malo proizvodnje, ali i to što je ostalo treba poticati."

Iako načelno ne odobravaju ovu vrstu poreza, 17% ispitanika nastavit će sa štednjom. „Slažem se s oporezivanjem štednje, ali ne iznosa manjih od 200.000 kuna" i „Novac predviđen za školovanje djece i dalje je sigurniji u banci nego u čarapi", neki su od komentara.

Oporezuje li se štednja, ne zanima 4% ispitanika.