Građani sve češće preuzimaju odgovornost za financijske odluke, no razina znanja im u dovoljnoj mjeri ne prati složenost financijskih proizvoda i usluga. a 14 posto ih koristi umjetnu inteligenciju kao jedan od glavnih izvora financijskih savjeta, pokazuje istraživanje Allianza provedeno u više europskih zemalja.

Istraživanje Allianz Researcha, objavljeno u ponedjeljak, provedeno je među više od 8.000 ispitanika u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, a pokazuje da građani sve češće preuzimaju odgovornost za donošenje odluka o štednji, ulaganjima i planiranju financijske sigurnosti u mirovini, no njihova razina financijskog znanja ne prati u dovoljnoj mjeri rastuću složenost financijskih proizvoda i usluga.

Tako tek 17 posto ispitanika pokazuje visoku razinu financijske pismenosti, dok svaki četvrti pripada skupini s niskim razumijevanjem osnovnih financijskih pojmova poput kamata, inflacije, rizika i diversifikacije.

Iz Allianza kažu da su razlike posebno izražene među pojedinim demografskim skupinama, pa tek 11 posto žena postiže visoku razinu financijske pismenosti, u usporedbi s 24 posto muškaraca. Istodobno se žene češće suočavaju s nižim cjeloživotnim prihodima i potrebom financiranja duljeg razdoblja provedenog u mirovini, napominju.

Slabije rezultate bilježe i mlađe generacije pa tako samo 12 posto pripadnika generacije Z pokazuje visoku financijsku pismenost, u usporedbi s 22 posto pripadnika generacije "baby boomera". Najranjiviju skupinu čine žene generacije Z, pri čemu njih samo deset posto pripada visoko financijski pismenoj skupini, dok ih se 40 posto nalazi u skupini niske financijske pismenosti.

Korisnici umjetne inteligencije ne pokazuju višu razinu financijske pismenosti

Ističu da je još izraženiji utjecaj obrazovanja, pri čemu visoku razinu financijske pismenosti postiže svega pet posto ispitanika s osnovnim obrazovanjem, u usporedbi s 24 posto visokoobrazovanih.

Istraživanje pokazuje i da jedan od najvećih neiskorištenih izvora povećanja imovine kućanstava nije nužno veća štednja, već učinkovitije ulaganje već postojećih sredstava. Pritom više od polovice ispitanika s niskom razinom financijske pismenosti, njih 53 posto, nije znalo navesti kojem bi financijskom proizvodu u budućnosti dalo prednost, dok je među visoko financijski pismenim ispitanicima takav odgovor dalo njih 21 posto.

Nadalje, gotovo polovica ispitanika koristi alate umjetne inteligencije barem jednom tjedno, a među pripadnicima generacije Z taj udio doseže 77 posto. Pritom umjetnu inteligenciju kao jedan od glavnih izvora financijskih savjeta već navodi 14 posto svih ispitanika te 26 posto pripadnika generacije Z.

Međutim, pokazalo je istraživanje, korisnici umjetne inteligencije ne pokazuju višu razinu financijske pismenosti od ostalih ispitanika, istodobno iskazuju znatno veće povjerenje u vlastito financijsko znanje, što upućuje na mogući raskorak između percepcije i stvarnog razumijevanja financijskih tema, kažu iz Allianza, ističući da rezultati potvrđuju važnost kvalitetnog financijskog obrazovanja, ali i pouzdanog stručnog savjetovanja.