Otprilike 38 posto građana Hrvatske sustavno štedi, najčešće oko 200 eura, dok otprilike 32 posto građana kraj mjeseca, odnosno novu plaću, dočekuje s minusom na računu, pokazuje istraživanje tvrtke Alma Career Croatia.

To istraživanje, provedeno na više od 11.000 ispitanika, pokazuje da 38 posto građana sustavno odvaja novac za štednju, a najčešće 200 eura mjesečno, koliko izdvaja 29 posto ispitanika.

Svaka četvrta osoba štedi oko 100 eura mjesečno, oko 500 eura uspijeva izdvojiti 22 posto, a oko 1.000 eura ili više 11 posto ispitanika.

Pritom se najviše ispitanika oslanja na ugovorenu štednju, koju koristi 45 posto onih koji štede. No, tradicionalne navike i dalje su prisutne, pa tako 39 posto ispitanika novac čuva "u čarapi", daleko od banaka, fondova i tržišta.

Dio građana ulaže. Tako petina ispitanika novac usmjerava u investicijske fondove, dok ih 17 posto štedi kroz dobrovoljni mirovinski stup. Manje su zastupljeni životno osiguranje, koje koristi 12 posto štediša, te stambena štednja, na koju se odlučuje 5 posto ispitanika.

Najčešće se štedi za nepredviđene situacije

Istraživanje pokazuje i da građani najčešće štede iz opreza. Među onima koji štede, njih 68 posto novac odvaja za iznenadne situacije, poput bolesti, kvara automobila ili zamjene skupih kućanskih uređaja.

Njih oko 38 posto novac čuva za veće životne izdatke, poput kupnje ili renovacije stana te kupnje automobila. Za mirovinu odvaja 24 posto ispitanika.

No, dio građana štedi i za stvari koje život čine ljepšim. Tako 27 posto ispitanika štedi za putovanja, a jednak udio za kupnju nečega što si žele priuštiti. Ima i onih koji novac odvajaju bez konkretnog cilja, njih 16 posto, jednostavno zato da imaju sigurnosnu zalihu.

Trećina građana mjesec dočekuje u minusu

Istraživanje tvrtke Alma Career Croatia pokazuje i da 32 posto građana kraj mjeseca, odnosno razdoblje neposredno prije isplate plaće, dočekuje u minusu. Financijski pritisak nešto je izraženiji kod žena, među kojima u minus ulazi 36 posto ispitanica, dok je takvih među muškarcima 24 posto.

U minusu češće završavaju ljudi zrelije dobi nego mlađe osobe.

U slučaju gubitka posla...

Na pitanje u anketi što bi se dogodilo kada bi mjesečni prihodi iznenada nestali, primjerice zbog gubitka posla, nešto više od četvrtine ispitanika, njih 27 posto, odgovorilo je da bi imalo zalihe dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova života, poput hrane i režija, do šest mjeseci.

Još 17 posto moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22 posto građana imalo dovoljno tek za mjesec dana.

Istraživanje, provedeno putem servisa MojaPlaća na uzorku od više od 11.400 ispitanika, pokazuje i koliko je građana na rubu financijske izdržljivosti. Njih 18 posto navodi da ni s postojećim prihodima nema dovoljno, dok bi 16 posto u slučaju gubitka mjesečnih primanja odmah ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija.