Slovenski javni dug ove će godine probiti psihološku granicu od 30 milijardi eura, a u slučaju izostanka odlučnih mjera mogao bi do 2030. godine premašiti iznos slovenskog BDP-a.

Prema predviđanjima vlade, ove će godine javni dug porasti za 5 milijardi eura i premašiti 80 posto BDP-a. Razlozi su u enormnom povećanju troškova kamata na dospjele kredite koji su ove godine dosegli 1,21 milijarde eura, ali i u izuzetnom rastu državnih investicija za poticanje rasta, navodi u srijedu ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

"Investicije države ove godine bi mogle dostići 5,3 posto BDP-a, što je više nego na vrhuncu krizne 2009. godine", rekao je za "Dnevnik" Andrej Flajs, šef odsjeka za nacionalne račune u državnom statističkom uredu, koji upozorava da je to najveća opasnost za stabilnost državnih financija nakon nekoliko godina politike štednje i smanjenja javnih troškova.

"Investicije su u prvoj polovici godine narasle za vrtoglavih 80 posto, što izaziva zabrinutost jer podsjeća na pretkrizno razdoblje", dodao je Flajs.

Iako vlada investicije opravdava podacima o rastu izvoza i BDP-a u ovoj godini, tu dinamiku treba prekinuti jer se zaduživanjem za investicije poništavaju učinci štednje na drugim proračunskim stavkama, upozorio je Flajs.

Prema jednoj projekciji Europske komisije, javni dug Slovenije povećat će se u srednjeročnom razdoblju do te mjere da će prijeći vrijednost nacionalnog BDP-a, ako se zadrži sadašnja dinamika zaduživanja i ne donesu odlučne mjere za smanjivanjje duga. Prema tom predviđanju, Slovenija će, izostanu li potrebne mjere, dostići javni dug u visini 105,5 posto svog BDP-a do 2030. godine, a kao glavni faktori rizika iznose se rastući troškovi sve starije strukture stanovništva, u prvom redu zdravstveni i mirovinski troškovi.