Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen je i u trećem tromjesečju 2025. godine, kliznuvši još dublje ispod prosjeka eurozone, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju trećeg tromjesečja prošle godine 88,5 posto i bio je viši za 0,3 postotnog boda nego na kraju lipnja, izračunali su statističari.

Isti bodovni rast zabilježio je i na razini Europske unije, na 82,1 posto.

U odnosu na treće tromjesečje 2024. godine udio duga u BDP-u bio je u zoni primjene zajedničke europske valute veći za 0,8 postotnih bodova i za 0,9 postotnih bodova na razini Unije.

Na kraju prošlogodišnjeg rujna bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,85 bilijuna eura, a na razini EU-a 15,25 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za otprilike 180 milijardi eura nego na kraju lipnja, te za otprilike 200 milijardi na razini Unije.

Hrvatska uz Poljsku

I na kraju rujna 2025. javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je propisani ′plafon′ od 60 posto u 13 zemalja EU-a, pokazuju podaci.

Najviši je ponovo bio u Grčkoj gdje je premašio BDP za otprilike 50 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za otprilike 38 posto.

U Francuskoj je premašio BDP za otprilike 18 posto, a bio je nešto veći od vrijednosti gospodarske aktivnosti i u Belgiji i u Španjolskoj. U Portugalu je pak ponovo bio tek neznatno manji od BDP-a.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju trećeg tromjesečja prošle godine iznosio 51,838 milijardi eura i bio je veći za 906 milijuna eura nego na kraju lipnja. Iskazan udjelom u BDP-u spustio se pak na 57,2 posto, s 57,5 posto koliko je iznosio sredinom godine.

Najbliže su Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja bile Poljska i Rumunjska gdje je iznosio 58,1 odnosno 58,9 posto.

Najmanji dug bilježila je ponovo Estonija, od 22,9 posto.

Skok u Luksemburgu

Na kraju trećeg tromjesečja 2025. udio javnog duga u BDP-u bio je u 11 zemalja veći nego sredinom godine, a najviše je porastao u Luksemburgu i Bugarskoj, za 2,6 odnosno za 2,1 postotni bod.

Daleko se pak najviše smanjio u Latviji, za gotovo tri postotna boda.

Hrvatska je uz bok Španjolskoj i Estoniji s udjelom javnog duga u BDP-u na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja manjim za 0,3 postotna boda nego na kraju lipnja.

Usporedba s krajem trećeg tromjesečja 2024. godine ponovo pokazuje povećanje udjela javnog duga u BDP-u u 16 zemalja. Najviše je porastao u Rumunjskoj, za 5,5 postotnih bodova.

Daleko se pak najviše ponovo smanjio u Grčkoj, za 8,9 postotnih bodova.

Hrvatska je sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2024. godine za 1,9 postotnih bodova u društvu Latvije gdje je bio manji za 2,3 postotna boda, pokazuju podaci Eurostata.