Završeno je razdoblje od četiri kvartala najvećeg opterećenja financijskih rezultata hrvatskih banaka rezervacijama te se njihova neto dobit vratila na godišnju razinu od oko 2 milijarde kuna, koja je još uvijek niža u odnosu na povijesni prosjek, stoji u novoj publikaciji Hrvatske udruge banaka "HUB Pregledi".

Visoko opterećenje rezervacija rezultat je primjene odluke Hrvatske narodne banke (HNB) o klasifikaciji plasmana iz 2013. godine. Vrhunac opterećenja neto operativnog rezultata banaka troškovima ispravaka vrijednosti i rezerviranja trajao je od trećeg kvartala 2013. do trećeg kvartala 2014. U zadnjem kvartalu 2014. opterećenje se spustilo ispod još uvijek visokih 70 posto, nakon čega je u prvom kvartalu 2015. opterećenje ponovno blago poraslo na razinu od približno 72 posto, podsjećaju iz HUB-a.

Na normalizaciju profitabilnosti banaka ukazuje i podatak o povratu na prosječnu aktivu banaka, koji je u prvom kvartalu ove godine iznosio oko 0,5 posto, kao i onaj o povratu na prosječni kapital od oko 3,3 posto. Međutim, navode iz HUB-a, povrat je još uvijek nizak u odnosu na prinos dugoročnih državnih obveznica.

Pritom ističu kako se Hrvatska nalazi približno oko prosječne razine povrata na prosječnu aktivu, koja je veća od povrata u srodnim zemljama koje su imale problema s bankama, poput Slovenije i Bugarske, ali i niža od povrata u srodnim zemljama koje nisu imale problema s bankama, primjerice Poljske, Češke i Slovačke.

Jedan od pozitivnih pokazatelja je i usporavanja rasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima, do kojeg je došlo u prvom tromjesečju ove godine, kada je ukupan omjer loših kredita dosegnuo razinu od 17,14 posto svih plasmana. Ovakva se kretanja, kažu iz HUB-a, mogu objasniti smanjenjem omjera loših kredita poduzećima i rastom kredita državi.

Pritom podsjećaju kako je od 2013. pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama počela intenzivnije rasti zbog postroženih regulatornih zahtjeva HNB-a. Tako je ukupna stopa pokrića u četvrtom tromjesečju 2014. prešla 50 posto, a rast je nastavljen i u prvom kvartalu ove godine.

Najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita, gdje je udio ′lošh′ kredita 19,06 posto. U posljednje im se vrijeme približavaju krediti uz valutnu klauzulu vezani uz švicarski franak, s udjelom loših kredita od 18,75 posto.

Pritom iz HUB-a navode kako se kod stambenih kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura - kod onih vezanih uz franak udio loših kredita je 13,3 posto, a kod kredita vezanih uz euro 5,64 posto.

Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka, pak, u proteklih pet godina kontinuirano raste i prema zadnjim podacima dostiže 21,3 posto, što je jedna od najviših stopa među europskim državama.