Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) traži da se provedu reforme u financijskom sektoru kako bi se smanjila nejednakost u dohocima i potaknuo gospodarski rast u razvijenim zemljama.

"Može se očekivati da će reforme za veću stabilnost financijskog sektora potaknuti dugoročni gospodarski rast i poboljšati situaciju po pitanju jednakosti u dohocima", stoji u OECD-voj studiji "Finaciranje i inkluzivni rast" koja obuhvaća razdoblje od 50 godina a predstavljena je u srijedu u Londonu.

Financijski sektor dat će "zdravi doprinos" snažnom i pravednom rastu bude li mogao "spriječiti prekomjernu ekspanziju kredita" i osigurati "nadzor nad bankama kako bi se održali dostatni zaštitni kapitalni mehanizmi".

Kredit negativnije utječe na gospodarski rast kada se više dodjeljuje kućanstvima nego poduzećima, pokazuje analiza te organizacije razvijenih gospodarstava svijeta.

OECD-ovi analitičari kritiziraju i prekomjerno ograničenje regulative financijskog sektora, intenzivnije oslanjanje na bankovne kredite nego na financiranje izdanjem obveznica i pogoršanje kvalitete kredita.

Ukazuju i na sve veće razlike u dohocima, dodajući da oni s velikim plaćama mogu uzimati veće kredite - i to i čine - od onih s niskim plaćama. Analiza pokazuje da je jaz u distribuciji kredita još dublji od onog u dohocima, ističu.

Kritiziraju i državnu potporu sistemski važnim financijskim institucijama, napominjući da bi se takve grupe mogle razbiti kako bi se spriječila prekomjerna ekspanzija kredita i pojačala stabilnost.

"Postignut je značajan napredak... ali ima još puno posla, posebno kada je u pitanju smanjenje potpore vlada bankama prevelikim da se dopusti njihova propast", konstatirau.

"Veza između prekomjernih bankovnih kredita i sporijeg gospodarskog rasta, snažnija tamo gdje banke prevelike da propadnu dobivaju veću potporu države, jasno pokazuje da će dovršetak reformi na tom području biti od koristi za rast", zaključuju autori OECD-ove studije.

"Jedno od mogućih rješenja za problem financijskih institucija prevelikih da se dopusti njihovo propadanje jest njihovo razbijanje u dostatno manje kompanije", dodaju.

"Druga je mogućnost da se reforme fokusiraju na odvajanje javno korisnih funkcija banaka prevelikih da propadnu od njihovih rizičnijih aktivnosti i zahtjev prema velikim institucijama da sroče vjerodostojne planove gašenja, kako bi ih se moglo kontrolirano likvidirati ako padnu na tržišnom ispitu", stoji u studiji.

U OECD-u procjenjuju da bi povećanje bankovnih kredita za dodatnih 10 posto u 34 članice te organizacije srezalo dugoročnu stopu gospodarskog rasta za 0,3 postotnog boda.

"Financiranje je ključan sastojak ekonomskog rasta ali katkad novca može biti i previše", dodaju.

"U proteklih 50 godina krediti banaka i ostalih institucija kućanstvima i kompanijama rasli su trostruko brže nego ekonomska aktivnost. Daljnji bi rast na tim razinama vjerojatno usporio dugoročni rast i produbio nejednakost", zaključuju.