U Hrvatskoj je štednja osigurana do protuvrijednosti 100.000 eura. Kaže Zakon o osiguranju depozita. No, što to ustvari znači i dobiju li štediše svoju glavnicu u punom iznosu? Očigledno to često nije slučaj, što možemo vidjeti na primjeru klijenta (podaci poznati redakciji) dvije propale banke, Centar i Nava banke, čiji je osigurani depozit kroz isplate Državne agencije za osiguranje depozita i sanaciju banaka svaki put gubio na pravoj vrijednosti.

Više je manje

To je kao da sam im dao da mi čuvaju deset ovaca, a oni ih meni vratili osam! - žali se štediša. Svoju je životnu ušteđevinu od 60.000 švicarskih franaka držao prvo u Centar banci, no s obzirom da se dugo govorilo o njezinim problemima, veći je dio na vrijeme podigao, tako da je prije samog stečaja ostalo oročeno oko 4000 franaka. S obzirom na to da DAB prema Zakonu o osiguranju depozita protuvrijednost štednje isplaćuje prema srednjem tečaju HNB-a na dan stečaja, dobio je oko 900 kuna manje od iznosa koji mu je trebao da ponovno kupi i stavi na štednju tih 4000 franaka. Situacija se ponovila i u Nava banci, samo što je u njoj na dan stečaja imao oročeno svih 60.000 franaka pa je i šteta razmjerno opipljivija.

U Navi je stečaj proglašen 17. srpnja, a HNB-ov srednji tečaj švicarskog franka na taj datum bio je 6,25 kuna za franak. Kad sam opet htio oročiti, u HPB-u, banci koja je isplaćivala osiguranu štednju, tečaj je iznosio 6,36 kuna za franak. I u drugim je bankama sličan: gubitak na tečajnim razlikama iznosi između 8000 i 9000 kuna - izračunao je štediša. Pribroji li se tome šteta iz Centar banke, izgubio je nešto manje od 10.000 kuna - samo glavnice. Raspitivao se, kaže, i u mjenjačnicama koje su povoljnije od banaka, no nije siguran da je svaki njihov franak autentičan. A teško ih je zaradio. Prijatelj mu je "kraći" za čak 20.000 kuna, zbog iste procedure.

Preuzimamo neke europske zakone, ali u praksi smo zbog njih oštećeni. Također, prema zakonu, vlasnici depozita sa šifriranom zaporkom na donositelja neće dobiti nikakvu odštetu od DAB-a. Zar njihov novac manje vrijedi? - zgranut je klijent.

Štediše sami krivi

Za stabilnost bankarskog sustava odgovoran je HNB, no u trenutku oročenja središnja banka nije odašiljala nikakav alarm koji bi upozoravao da ijedna od ovih banaka ima neki krimen.

Ako vraćaju kune, a nemaju devize, trebali bi mi vratiti isto. To su izgubljene tisuće kuna osigurane štednje. Želim nastaviti štedjeti, ali ovakav zakon nema smisla - revoltiran je štediša koji smatra da bi se problemom mogao pozabaviti i Vrhovni sud. O manjkavostima zakona raspitali smo se u Ministarstvu financija odakle poručuju da je primarna svrha sustava osiguranja depozita zaštita malih štediša i cjelokupnog bankarskog sustava od jednokratnog povlačenja depozita, dok potencijalna zaštita od tečajnog rizika spada u probleme investitora, u ovom slučaju štediša sa značajnim iznosom štednje u trećoj valuti, te bi brigu o tome trebali voditi sami vlasnici takvih depozita.

S obzirom na to da je u zakonodavnom planu Ministarstva financija za 2015. godinu izmjena odredbi Zakona o osiguranju depozita radi usklađivanja s novom Direktivom o sustavima osiguranja depozita, zainteresirana javnost imat će priliku u okviru javne rasprave o nacrtu prijedloga zakona dostaviti svoje prijedloge pa se i mogućnost zaštite od tečajnog rizika tada može razmatrati - otkrivaju u Ministarstvu.