"Rok za dostavu tog pisma je 30. rujna. Sada smo imali internu raspravu na užem kabinetu i sutra na sjednici Vlade ćemo ga usvojiti i poslati u skladu s rokom", kazao je Marić nakon užeg kabineta Vlade.

Europska komisija je 16. lipnja poslala Hrvatskoj službeno pismo upozorenja zbog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima u eure, smatrajući da je zakon o konverziji sav trošak prebacio na banke i da retroaktivna primjena ugrožava načelo pravne sigurnosti. Rok za odgovor na to pismo bio je prvotno 16. kolovoza, no produljen je.

Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom odgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema zadovoljavajućeg odgovora, Komisija se može obratiti EU sudu.

Komisija zamjera što hrvatski zakon o konverziji dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira na njihovu sposobnost za vraćanje kredita te što su troškovi konverzije gotovo potpuno pali na leđa zajmodavaca. Komisija naglašava da je potrebno postići ravnotežu između interesa potrošača i potrebe čuvanja jedinstvenog tržišta kapitala i njegova pravnog okvira.

Marić nije želio govoriti o samom sadržaju odgovora EK. "O tim stvarima ne možemo razgovarati, postoji određena sudska praksa EU-a da u ovim postupcima predsudskih slučajeva detalje ne možemo komunicirati. Možemo sutra jednim priopćenjem nakon Vlade sažeti što smo rekli", izjavio je.

Ponovio je da će Vlada uvijek zauzimati stav koji je u nacionalnim interesima, koji štiti porezne obveznike i državni proračun, pa tako i u ovom slučaju.

Na pitanje jesu li oko sadržaja pisma bili suglasni i HDZ-ovi i MOST-ovi ministri, odgovorio je potvrdno. "Mislim da da. Vidjet ćete sutra na sjednici Vlade kad bude glasanje", kazao je.

Upitan koji je njegov stav oko arbitražnog spora u Washingtonu, odnosno treba li osporiti nadležnost tog suda, Marić je izjavio da se treba "dobrom pažnjom i pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno zaštitom nacionalnih interesa i poreznih obveznika pronaći najbolje moguće rješenje i na tome se radi".

Odgovarajući na upit novinara o nekim prijedlozima "korištenja nekog teškog alata nad bankama", odnosno prijedlozima uvođenja poreza na aktivu banaka, Marić nije htio špekulirati oko toga. Istaknuo je da pregovore s bankama treba voditi držeći se postulata zaštite nacionalnih interesa. "Ako to uspijemo napraviti, bit ćemo zadovoljni, ako ne, onda ćemo gledati i druge mogućnosti", napomenuo je Marić.

Unicredit, vlasnik Zagrebačke banke, nedavno je najavio pokretanje tužbe protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog konverzije CHF kredita.

Uz Zagrebačku, kredite u ′švicarcima′ na hrvatskom je tržištu nudilo još sedam banaka - Privredna, Erste, Hypo (danas Addiko bank), OTP, Volksbank (danas Sberbank), Societe Generale Splitska i Raiffeisenbank Austria.

Izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje su omogućile konverziju kredita u ′švicarcima′ na snagu su stupile 30. rujna prošle godine. Prema podacima koje je sredinom godine objavilo Ministarstvo financija, ugovore o kreditima vezanima uz ′švicarce′ ukupno je imalo više od 58 tisuća dužnika, a ukupni iznos tih kredita je bio 20,9 milijardi kuna. Većina, odnosno 94 posto dužnika, prihvatilo je konverziju, a od toga broja njih gotovo 85 posto ih je već i konvertiralo svoje kredite.

Ukupno stanje kredita nakon konverzije sredinom ove godine iznosilo je 15,4 milijarde kune. Tako učinak konverzije, odnosno smanjenje glavnice, prema podacima iz Ministarstva financija, iznosi 6,6 milijardi kuna, a doda li se tome i učinak preplate i manjkova, iznos se povećava na 7,6 milijardi kuna.

Marić za stimuliranje mirovinskih fondova na investiranje u gospodarstvo

Na upit zabrinjava li ga pad prinosa na mirovinsku štednju u drugom stupu, uslijed okruženja niskih kamatnih stopa zbog labave monetarne politike, Marić je istaknuo da je svima u interesu da prinosi mirovinskih fondova budu "čim viši i veći".

"Do sada su mirovinski fondovi najveći dio svoje imovine ulagali u državne obveznice. Gotovo tri četvrtine ukupne imovine je u državnim vrijednosnim papirima. Ideja koju smo propagirali između ostalog i u ovoj kampanji, a bit će sigurno integralni dio programa buduće Vlade, je da se ojačaju određeni mehanizmi koji će stimulirati mirovinske fondove i na investiranje i participiranje u gospodarstvu, kao i na ostvarivanje viših prinosa, ali ne zanemarujući elemente da moraju voditi brigu o riziku", izjavio je Marić.

Ustvrdio je da na tom području ima prostora za napredak, koji će se pokušati ostvariti u daljnjim razgovorima s mirovinskim fondovima.