Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je u četvrtak da Vlada vrlo ozbiljno shvaća inflaciju, no da se očekuje da će se njezin efekt početi "ispuhivati" u ovoj i idućoj godini.

Marić je to izjavio novinarima nakon sjednice Vlade s koje je upućen u Sabor prijedlog rebalansa proračuna za ovu i prijedlog proračuna za 2022. godinu, a odgovarajući na pitanje o idućoj godini i tome nosi li u njoj više "glavobolje" potencijalna inflacija ili stanje u zdravstvu.

Marić je rekao da je inflacija "novonastala glavobolja", no da "nije baš bilo nerealno za pretpostaviti" da će do nje doći, s obzirom da su već dulji niz godina prisutni veliki monetarni stimulansi, a tu je i pandemija koja je dovela do poremećaja u opskrbnim lancima.

S obzirom i na njen utjecaj na standard građana, Marić je istaknuo da u Vladi inflaciju shvaćaju vrlo ozbiljno, no kada se uzmu u obzir projekcije MMF-a i drugih relevantnih međunarodnih institucija, za očekivati je da bi se njen efekt trebao početi "ispuhivati" u ovoj i idućoj godini. Vlada prosječnu godišnju stopu inflacije u 2021. projicira na 2,4 posto.

Zdravstvo je Marić nazvao "kontinuiranom glavoboljom", no nije odgovorio na pitanje kada bi se na sjednici Vlade trebao naći prijedlog reforme zdravstva. "To pitajte ministra Beroša", tek je rekao.

Kod povećanja minimalne plaće gledati širi kontekst

Oko pritužbi poslodavaca da će na njih pasti teret povećanja minimalne plaće, koja će od iduće godine u neto iznosu dosezati 3.750 kuna, dok im s druge strane nisu date neke druge olakšice, Marić je rekao da troškovi koronakrize iznose oko 40 milijardi kuna, a da najveći dio toga otpada na mjere za očuvanje radnih mjesta.

"Mislim da trebamo gledati širi kontekst cijele priče", izjavio je Marić, dodajući da je Vlada i prije pandemije donosila brojne mjere za rasterećenje gospodarstva.

Rekao je i da se jedno od rješenja za nedostatak radne snage "mora upravo kriti i u problematici plaća" i da ovakve mjere predstavljaju na neki način i odgovornost Vlade.

Prigovore o tome da je nešto isključivo na nečiji teret vidi kao već određeni "izlazak izvan okvira", usporedivši to i s nedavnom mjerom ograničenja cijena naftnih derivata, kada se govorilo da je sve išlo na teret distributera.

"No znate i sami da nije baš tako", napomenuo je ministar financija.

Ako popis stanovništva pokaže da je u Hrvatskoj manje stanovnika no 2011. godine, novinari su ga pitali znači li to i manje novca iz europskih fondova, na što je Marić pojasnio da postoje kategorije koja se promatraju "per capita", dakle po glavi stanovnika, tako da je potencijalno moguć određeni utjecaj.

"Na koji segment, ovisno o tome kako su propisani pojedini kriteriji", izjavio je Marić, dodajući da sve ovisi o tome koji će biti ukupni rezultat popisa stanovništva, kao i o tome o kojim kriterijima govorimo.