Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu da ispunjavanje mjerila vezanih uz obveze Hrvatske preuzete nakon ulaska u europski tečajni mehanizam ERM II teče prema planu te najavio da će na sjednici Vlada ovoga tjedna donijeti smjernice za limite proračuna u iduće tri godine.

"Nema nekih kašnjenja, dapače, idemo čak i malo brže", rekao je Marić u izjavi nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH, dodavši da je jako važno da Hrvatska ispuni kriterija konvergencije, odnosno maastriške kriterije.

Ulaskom u ERM II Hrvatska mora ispuniti maastriške kriterije nominalne konvergencije, kao i provesti reformske mjere predviđene Akcijskim planom. Maastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug, dok je u Akcijskom planu riječ o osam mjera u četiri područja, koja se odnose na sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava.

"Na ovotjednoj sjednici Vlade, između ostaloga, ići ćemo dalje u našem proračunskom procesu, po fazama kako je predviđeno Zakonom o državnom proračunu, pa bi Vlada trebala donijeti smjernice odnosno limite proračuna za iduće tri godine, koji će biti u potpunosti na tragu onoga što smo si zacrtali i u programu konvergencije", naveo je Marić, podsjetivši da je u komunikaciji s Europskom komisijom u okviru Europskog semestra taj program pozitivno ocijenjen.

"Smatramo da ćemo po tom pitanju biti u potpunosti usklađeni s kriterijima i ispuniti sve što se od nas očekuje, ne samo zbog uvođenja eura nego jer smo kao zemlja naučili koliko je važno imati održive javne financije", istaknuo je.

Podsjetio je da je, nakon što je Vlada u četiri prethodne godine smanjila udjel javnog duga u BDP-u za gotovo 12 postotni bodova, pandemija Covida izazvala jednokratni značajni efekt na gospodarstvo i proračun te umjesto da se ostvari pad udjela javnog duga ispod 70 posto BDP-a ove godine, on je narastao na 88,7 posto BDP-a.

S proračunom za ovu godinu, kazao je Marić, ove godine udjel javnog duga u BDP-u ponovno vraća u silaznu putanju, a taj će se trend nastaviti i u idućem trogodišnjem razdoblju.

Program konvergencije redoviti je dokument koji se usvaja u okviru dijaloga s europskim institucijama a u okviru europskog semestra. U travnju je Vlada donijela osmi po redu Program konvergencije, za razdoblje 2022. - 2024. godine, kojim predviđa stopu gospodarskog rasta za ovu godinu od 5,2 posto, u 2022. godini se očekuje njezino ubrzanje na 6,6 posto te 4,1 posto u 2023. godini.

Ciljani deficit opće države ove godine iznosi 3,8 posto BDP-a, no već 2022. godine očekuje se i planira deficit unutar maastriških kriterija - 2,6 posto BDP-a, potom 1,9 posto 2023. te 1,5 posto BDP-a 2024. godine. U isto vrijeme, javni dug će se smanjivati i to s 86,6 posto BDP-a u 2021. na 82,5 posto u 2022., 79,5 posto u 2023. te 76,8 posto BDP-a u 2024. godini.

Do sredine listopada grafička rješenja dostaviti EK

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodu sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH kazao da je važno da javnost pravovremeno bude izvještena o svim koracima procesa koji ima za cilj da Hrvatska uvede euro 2023. godine.

Podsjetio je da je u javnom savjetovanju na prijedlog stručne komisije bilo ponuđeno pet motiva za eurokovanice - hrvatska šahovnica, karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik. Od tih pet motiva građani su imali mogućnost predložiti jedan svoj motiv i nakon što je savjetovanje okončano, konačni odabir su hrvatska šahovnica, karta Hrvatske, kuna, glagoljica i lik Nikole Tesle.

Ideja je da zajednička podloga na svim kovanicama bude šahovnica, a na kovanici od 2 eura bit će geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, i na 50,20 i 10 centi lik Nikole Tesle, a na jednom, dva i pet centi motiv glagoljice, izjavio je.

Premijer je zahvalio svima koji su sudjelovali u procesu izbora motiva za eurokovanice, posebice građanima koji su dali konkretan doprinos odabiru motiva. Ideja je, kako je rekao, da se sukladno uvriježenoj proceduri grafička rješenja za buduće hrvatske eurokovanice dostave Europskoj komisiji (EK) i Vijeću sredinom listopada.

Vujčić: Natječaj za dizajn eurokovanica 2. kolovoza

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić najavio je da će 2. kolovoza HNB objaviti javni natječaj za grafičko rješenje, odnosno dizajn kovanica, a potom će odobreno rješenje biti poslano EK i Vijeću na potvrdu.

Rekao je i kako je predviđen izdašan nagradni fond za najbolja rješenja od pola milijuna kuna. Namjera je nagraditi po tri najbolja grafička prikaza za svaki od predloženih četiriju motiva, pri čemu će prvonagrađeni, koji će biti upućeni na odobrenje u EK i Vijeće, dobiti po 70 tisuća kuna.

Odgovarajući na pitanja novinara, Vujčić je rekao da se u svim zemljama nakon uvođenja eura pokazalo da je standard života porastao, odnosno da su plaće rasle brže nego cijene. "Dakle nema razloga ne očekivati da tako ne bude ui Hrvatskoj", rekao je.

Ponovio je da će se uspostaviti kontrolni mehanizmi te će se zahtijevati da svi objavljuju cijene i u kunama i eurima prije i nakon uvođenja eura.

Na pitanje koliko će rasti prosječna plaća nakon uvođenja eura rekao je da će plaća rasti prvenstveno ovisno o produktivnosti i uspjehu gospodarstva. S obzirom da euro omogućava brži rast produktivnosti kroz boljitke za gospodarstvo koje donosi, može se očekivati i veći porast plaća nego što bi bio kad se ne bi uveo euro, istaknuo je Vujčić.