Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u srijedu da hrvatski građani u švicarskim bankama imaju oko 200 milijuna eura štednje, a samo u podružnici britanske banke HSBC 33 milijuna dolara, te da su hrvatske vlasti već započele s traženjem podataka o imenima štediša kao i o mogućem nesrazmjeru njihove štednje i imovine.

"Naša je procjena da je oko 200 milijuna eura hrvatskih građana trenutno na štednji u Švicarskoj, a kod HSBC banke govori se o oko 33 milijuna dolara. Tako da ćemo poduzimati sve radnje i s kolegama iz eurozone da putem njih zajedno dođemo do tih podataka", rekao je Lalovac uoči sjednice Vlade odgovarajući na pitanja novinara.

Uredu za sprječavanje pranja novca i Poreznoj upravi Lalovac je već u utorak dao nalog da pokušaju doći do imena tih štediša, no, istaknuo je, po ugovoru između Švicarske i Europske unije, Švicarska ne daje imena štediša nego zauzvrat svim članicama EU uplaćuje dio poreza na kamate koji prikupe.

Stopa poreza na kamate je 35 posto, a 75 posto naplaćenog iznosa poreza Švicarska transferira zemljama članicama, pojasnio je Lalovac te kazao da je tako Švicarska lani Hrvatskoj uplatila na to ime otprilike milijun švicarskih franaka.

Pitanje otkrivanja imena štediša, odnosno je li to za EU dovoljno ili se radi o puno većoj utaji poreza od onoga što se članicama uplaćuje sada će se otvoriti i na Vijeću ministara financija eurozone.

"Bit će vrlo zanimljivo kako će sve članice eurozone reagirati na ove nove podatke i hoće li se poduzimati daljnji koraci da dođu do imena. Hrvatska će postupati isto kao i druge zemlje; dobit ćemo ta imena ako ih dobiju i u drugim zemljama", rekao je Lalovac te dodao da ovakav odnos s EU imaju još i Lihtenštajn, Monaco, Andora i San Marino.

Istaknuo je da Hrvatska može postupiti jedino onako kako je definirano ugovorom između Švicarske i EU. "Ono što mi možemo, preko Ureda za sprečavanje pranja novca, jest vidjeti moće li se putem drugih mehanizama doći do toga", izjavio je ministar financija.

Kazao je i da je jedan od idućih koraka i utvrđivanje nesrazmjera imovine i štednje, odnosno da li i kakvu imovinu ti građani imaju u Hrvatskoj te je li ta imovina nezakonito stečena.

"Znači, nije samo pitanje plaćanja poreza nego možda i oduzimanja imovinske koristi, ako se imovina nije stekla na zakonit način", naglasio je ministar financija.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras uoči sjednice Vlade istaknuo je da treba pričekati konkretne podatke, jer se možda radi o ljudima "koji su zaradili novac, platili porez u Hrvatskoj i tamo štede". "A možda nisu. Ako nisu, uhvatit će ih ruka pravde i platit će ono što su trebali a vjerojatno još i više", izjavio je Maras.

Još se raspravlja o modelima pomoći korisnicima kredita

Novinare je zanimalo i hoće li će ministar Lalovac u srijedu s premijerom razgovarati i oko mogućeg uvođenja poreznih olakšica na plaćene kamate na stambene kredite, no Lalovac je kazao da se o tome još pregovara.

Problem kod kredita vezanih uz švicarski franak, kazao je, nisu kamate, već glavnica. "Ono što bismo voljeli vidjeti od poslovnih banaka je rasterećenje glavnice, jer se kod ′švicarca′ dogodio snažni porast glavnice, a ne kamata, tako da ćemo nuditi određena porezna rasterećenja i bankama da otpišu dio glavnice. A kada govorimo o eurima, u tom pitanju svakako možemo razgovarati o nekim drugim modelima", odgovorio je Lalovac.