Niz nedavnih tužbi i istraga učvrstile su uvjerenje javnosti kako je farmaceutskoj industriji profit daleko važniji od zdravlja ljudi, piše Financial Times.
Mark Lanier nije običan odvjetnik. Toliko je uspješan da živi na imanju od 10 hektara kraj Houstona i priređuje raskošne božićne zabave na kojima za stotine uzvanika nastupaju Miley Cyrus, Bon Jovi ili Sting. Čim je Laniera angažirao čovjek koji tvrdi da je od lijeka koji mu je prepisan za dijabetes dobio rak, farmaceutska industrija trebala je očekivati nevolje. Na temelju Lanierove završne riječi u kojoj je ukazao na "nesmotreno zanemarivanje sigurnosti pacijenata," sud u Louisiani odredio je ovog tjedna japanskoj Takedi i američkoj tvrtki Eli Lilly da isplate rekordnu odštetu od devet milijardi dolara zbog moguće veze njihovog lijeka Actors i raka mjehura.

Za Laniera, inače zaređenog baptističkog svećenika koji je dobro unovčio svoj teksaški šarm, ovo je samo najnoviji u nizu skalpova koje je skinuo farmaceutskim divovima. Proslavio se prije desetak godina dobivši 250 milijuna dolara vrijednu presudu protiv tvrtke Merck & Co u korist udovice koja je za srčani udar koji joj je ubio supruga okrivila lijek protiv bolova Vioxx. Njegova najnovija pobjeda trostruko je podigla ljestvicu za kazne protiv industrije lijekova: prethodni rekord u SAD iznosio je tri milijarde dolara, koliko je GlaxoSmithKline platio 2012. zbog zlouporaba u marketingu.

Analitičari smatraju da je presuđena kazna toliko visoka da će skoro sigurno biti umanjena, a možda i oborena prilikom žalbe. Takeda i Eli Lilly tvrde da je lijek Actors siguran i najavili su da će se "žestoko usprotiviti" ovakvoj presudi. Ali ovo suđenje, tijekom kojeg se saznalo da je Takeda uništila ogromne količine dokumentacije o Actorsu, samo je jedno u nizu u posljednjih tjedan dana iz kojih se čini da je čitava farmaceutska industrija na optuženičkoj klupi.

Na prvi pogled, nema izravne veze između presude u Louisiani i drugih kritičkih naslova u tisku: ispituje se je li GSK davao mito u Iraku; istražuje se jesu li Novartis i Roche u Francuskoj prekršili pravila o konkurenciji; preskupi Rocheov lijek za gripu, Tamiflu, nije ništa korisniji od običnog aspirina. Međutim, kroz sve te tvrdnje se na neki način provlači optužba da je velikim farmaceutskim kućama profit važniji od zdravlja: od biranja koji će se rezultati kliničkih istraživanja objaviti, a koji ne, do podmićivanja liječnika i blokiranja jeftinijih lijekova. Takve tvrdnje farmaceutske tvrtke žestoko osporavaju, iako su čelni ljudi ove industrije svjesni da one imaju puno odjeka u javnosti.

"U mnogim od ovih pitanja konačnu riječ još nismo čuli, ali blato se lijepi za cipele kada te percipiraju kao veliku, zločestu farmaceutsku kompaniju," kaže Trevor Jones, bivši glavni lobist ove industrije u Velikoj Britaniji.

Tijekom dvomjesečnog suđenja o lijeku Actors, Lanier je kao dokaz iznio e-mailove u kojima su čelnici Takede pozivali kolege da uvjere američku FDA kako nema potrebe da se na lijek stavi upozorenje o vezi s rakom mjehura, iako je tijekom istraživanja ta mogućnost ustanovljena. U jednom od tih mailova pisalo je:

"Actors je Takedin najvažniji proizvod i zbog toga ovo pitanje moramo riješiti vrlo pažljivo i uspješno kako ne bismo pričinili štetu ovom proizvodu na globalnoj razini."

Na vrhuncu, 2011. godine, kada je za godinu dana ovaj lijek prodan u vrijednosti od 4,5 milijarde dolara, Actors je činio 27 posto prihoda koji je najveća japanska farmaceutska kuća ostvarila. FDA je na koncu ipak izdala upozirenje, ali Takeda i Eli Lilly, tvrtka koja je prodavala ovaj lijek u SAD-u, tvrde da veza s rakom nije dokazana. Oni inzistiraju da je nemoguće utvrditi što je izazvalo ovo oboljenje kod Terrencea Allena, prodavača koji je tužbu podnio. Osporeni klinički podaci također su u središtu kontroverzi oko Tamiflua, mada je u ovom slučaju debata fokusirana na spornu učinkovitost, a ne na rizike po zdravlje. Roche se godinama opirao zahtjevima znanstvenika da svoje podatke s testiranja podvrgne ispitivanju, ali je popustio prošle godine. Nakon toga, ovog tjedna uslijedio je izvještaj u kome nije pronađen nikakav dokaz da Tamiflu smanjuje rizik od hospitalizacije ili od smrti od gripe. Tom Jefferson, klinički epidemiolog i koautor izvješća kaže da je prilikom odobravanja ovog lijeka britanskim vlastima predstavljen samo "vrh ledenog brijega" dokaza kojima je Roche raspolagao.

Konzervativni zastupnik u britanskom Parlamentu David Davis, koji je vodio parlamentarnu istragu o Tamifluu, rekao je, ukoliko se ovi nalazi pokažu istinitim, kako Roche treba britanskoj Vladi vratiti 473 milijuna funti koje je ova potrošila na zalihe antivirusnog lijeka. Švicarska grupa je priopćila da se "temeljito protivi" ovim nalazima i ukazuje na vlastito prošlomjesečno istraživanje kojim je zaključeno kako je primjena Tamiflua 2009. godine smanjila smrtnost od svinjske gripe za gotovo petinu. Ali, urednica British Medical Journala, Fiona Godlee, ukazuje na "nepomirljivi sukob interesa" između potrebe za nepristranim istraživanjima tijekom probnog razdoblja i komercijalnih interesa farmaceutske infustrije.

"Stalno dobivamo nove i nove dokaze da oni preuveličavaju koristi novih lijekova, a podcjenjuju štetu koju oni uzrokuju."

Pritisak javnosti na farmaceutsku industriju neće posustati, kaže jedan od čelnika velike farmaceutske tvrtke koji je htio ostati anoniman.

"Potrebna je veća transparentnost u svim slojevima društva i tome se nećemo moći oduprijeti," dodao je on.

Ovaj trend primorava tvrtke da mijenjaju svoje strategije marketinga, jer su sve češće kontrole njihovih financijskih veza s liječnicima. GSK je u prosincu najavio da od 2016. liječnicima više neće plaćati za nazočnost na medicinskim simpozijima ili za govore u ime te tvrtke o njenim proizvodima. Odluka je donesena nakon što je 2012. ova grupa kažnjena s tri milijarde dolara za ilegalni marketing i nakon što su prošlog srpnja kineske vlasti pokrenule istragu o navodnom podmićivanju liječnika. Slične optužbe protiv GSK podnijete su i u Iraku, što je ukazalo kako je ovo problem globalne prirode. Čelnici industrije strahuju da će im negativno javno mnenje otežati naplaćivanje skupih lijekova u trenutku kad se u svim razvijenim zemljama proračuni za zdravstvo smanjuju.

Čak i SAD, najunosnije i najliberalnije tržište lijekova na svijetu, sada postavljaju više pitanja, poslije nedavne kontroverze oko novog lijeka za hepatitis C koji proizvodi Gilead Sciences, a koji košta 1.000 dolara dnevno. Svi su svjesni da će se vlade teško odlučiti da više troše na lijekove ukoliko povjerenje javnosti bude sve manje.