Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u utorak da je Vlada u proces zamjene kune eurom išla u "dobroj vjeri", pa je u tom kontekstu važno da se svi akteri u hrvatskom društvu ponašaju odgovorno te da ne koriste zaokruživanje cijena za "neopravdano velike dobiti i profite".

"Zaštita potrošača je itekako bitna, jer sve ovo što radimo mora se pozitivno reflektirati na naše građane. Stoga je važno da u ovom cijelom procesu zamjene kune eurom baš svi akteri u hrvatskom društvu budu odgovorni", poručio je Plenković na konferenciji "Hrvatska - 20. članica europodručja", koju su zajednički organizirali Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB).

Plenković je poručio da je važno da akteri "ne zauzimaju prakse i poteze koji će zaokruživanje cijena, u kontekstu širih inflatornih pritisaka, koristiti za neopravdano velike dobiti i profite i ići na uštrb interesa građana i njihovog standarda".

Podsjetio je na mjere koje Vlada koristi u borbi protiv tih praksi, što uključuje i inspekcijske nadzore, a također je podsjetio da je Vlada u prošloj godini donijela pakete pomoći gospodarstvu i građanima "teške" ukupno 3,6 milijardi eura, koji su između ostalog uključivali regulaciju cijena struje i plina, kao i manje cijene naftnih derivata.

Plenković je iznova istaknuo da je Hrvatska jedina članica EU-a u povijesti koja je istog dana ušla i u europodručje i šengenski prostor.

Članstvom u eurozoni Hrvatska je postala dio područja od oko 345 milijuna stanovnika koje koristi drugu najjaču svjetsku valutu, rekao je Plenković, podsjetivši da je cijeli proces kretanja ka članstvu u eurozoni počeo još 2017. godine.

Kazao je da su reforme provođene na tom putu, etapu po etapu, ostvarivane točno u dan. "U svojoj karijeri, zadnjih 30 godina, pratio sam s više ili manje intenziteta sve procese učlanjivanja Hrvatske u bilo koju međunarodnu organizaciju ili dublju integraciju, no ne sjećam se da smo ijedan proces vodili ovoliko precizno, doslovno u dan", ustvrdio je predsjednik hrvatske vlade.

Unatoč izazovima, ostvaren strateški cilj

Istaknuo je da je Hrvatska, unatoč krizama i izazovima do kojih je došlo zbog pandemije koronavirusa i agresije Rusije na Ukrajinu, uspjela ostvariti strateški cilj ulaska u europodručje.

Tu je i ulazak u šengenski prostor, a Plenković je ustvrdio da će se tek nakon kraja ove godine moći vidjeti "koliko smo dobra učinili za hrvatsko gospodarstvo i građane ostvarenjem ova dva cilja".

Podsjetio je i na dostupna europska sredstva, između ostalog iz novog VFO-a i NPOO-a, a također i istaknuo da će, kada se rezimiraju podaci za 2022. godinu, Hrvatska najvjerojatnije biti na 72 posto europskog prosjeka razvijenosti. "To je više nego očit efekt smjera i politika koje poduzimamo u proteklim godinama", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade je apostrofirao i važnost političke stabilnosti. "Sada kada podvučemo crtu vidimo da zemlja koja je imala političku stabilnost, a to je Hrvatska, ostvarila sve svoje strateške ciljeve, a one zemlje, isto tako članice EU-a (...), koje to nisu imale, nisu ih ostvarile. To se sada vidi bolje nego ikada", ocijenio je Plenković.

Osim aktualnog ministra financija Marka Primorca, konferenciji su između ostalih nazočili i ministri financija vlada od 2000. naovamo - Mato Crkvenac, Ivan Šuker, Slavko Linić, Boris Lalovac i Zdravko Marić, a Plenković je upravo Mariću, kao bivšem potpredsjedniku Vlade, zahvalio na koordiniranju svih aktivnosti na putu ulaska u eurozonu.

Vujčić: Vjerojatno imam najviše razloga žaliti što je kuna prepuštena povijesti

Guverner HNB-a Boris Vujčić je rekao da je euro uveden u najkraćem mogućem roku, podsjetivši i da je taj proces bio suočen s rizicima i izazovima, kao što su koronakriza i rastuća inflacija, a koji naposljetku ipak nisu stali na put ulasku Hrvatske u eurozonu s 1. siječnjem ove godine.

Kazao je i da se pozdraviti s kunom za njega možda bio i sentimentalniji trenutak nego za druge građane.

"Novčanice kune nose moj potpis i sa stabilnošću kune i cijena u kunama sam se bavio tijekom najvećeg dijela svoje profesionalne karijere te, zbog toga, vjerojatno, imam najviše razloga žaliti što je kuna prepuštena povijesti, ali euro smo uveli na korist Hrvatske i oko toga da je to ispravan put za Hrvatsku nikada nisam dvojio", poručio je Vujčić.

Istaknuo je i da je HNB-u uvođenje eura otvorilo novo poglavlje u njegovoj povijesti, s obzirom da je od siječnja postao dijelom Eurosustava, što znači da je sada aktivan sudionik u definiranju zajedničke monetarne politike.

"Štoviše, naš glas u Upravnom vijeću ESB-a je nadproporcionalan veličini naše zemlje te smo po prvi put u povijesti u mogućnosti utjecati na uvjete financiranja u europodručju i, posljedično, u Hrvatskoj", naglasio je Vujčić.

Ministar financija Marko Primorac je ustvrdio da će ulazak u eurozonu Hrvatskoj omogućiti brojne prednosti i aktivniju ulogu, kako u Europskoj uniji tako i globalno.

Hrvatsko gospodarstvo će tako dodatno ojačati snažnijom integracijom u trgovinske i financijske tokove EU-a, a između ostalog, bit će eliminiran valutni rizik te će Hrvatska postati privlačnija ulagačima, a od svega će konkretne i izravne koristi imati hrvatski građani i poduzetnici, naveo je Primorac.

Lagarde: Veliki napori i impresivni rezultati Hrvatske

Konferenciji su se obratili i visoki europski dužnosnici - izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni i predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde.

Lagarde je u videoporuci poručila da je početak 2023. bio povijesni trenutak ne samo za Hrvatsku, već i za Europu. Poručila je da je ulazak u eurozonu svjedočanstvo velikih napora Hrvatske, koja je ispunila sve gospodarske i pravne reforme i zahtjeve koji su pred nju stavljeni.

To je, između ostalog, uključivalo rješavanje pitanja makroekonomskih neravnoteža, kao i provođenje važnih reformi vezanih za tržište rada i poslovno okruženje. "Rezultati su bili impresivni", ocijenila je Lagarde.

Apostrofirala je i značajnu konvergenciju Hrvatske prema europodručju, postignutu u kratko vrijeme. Naime, kako je navela, 2012. BDP po stanovniku Hrvatske iznosio je oko 55 posto prosjeka eurozone, dok samo deset godina kasnije ta brojka nadmašuje 70 posto.

Dombrovskis je poručio da je važno da Hrvatska maksimalno iskoristi svoje članstvo u eurozoni, održi stope gospodarskog rasta i privuče više ulaganja.

Osvrnuo se i na sveprisutnu i prekomjernu inflaciju, a koja predstavlja dodatni izazov s kojim se druge zemlje prilikom pridruživanja eurozoni nisu morale suočiti.

Također, rekao je i da ulazak u eurozonu neki mogu iskoristiti za neopravdano povećanje cijena, zabrinutost građana po tom pitanju je razumljiva, a u Komisiji su mišljenja da su hrvatske vlasti uvele učinkovite mjere za smanjenje rizika od takvih pojava, poput dvojnog iskazivanja cijena i sl.

Gentiloni je poručio da ulasci Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor predstavljaju velika postignuća, pri čemu je apostrofirao činjenicu da je Hrvatska prije 30 godina bila u ratu.

Također je istaknuo da će euro hrvatskom gospodarstvu donijeti značajne koristi, pa tako i što će olakšati ulaganja, pojeftiniti zaduživanje, kao i smanjiti troškove za uvoznike i izvoznike.

Zajedno s ulaskom u šengenski prostor, pridruživanje eurozoni će također značiti i veliki poticaj za hrvatski turistički sektor, jer će biti olakšana trgovina i putovanja, rekao je između ostalog Gentiloni.