Regulativa, ugled u javnosti i višak likvidnosti teme su koje najviše muče hrvatske bankare, moglo se zaključiti nakon panel-diskusije "15 godina suvremenog hrvatskog bankarstva" kojim je Hrvatska udruga banaka obilježila svoju obljetnicu.

Poslujemo u recesijskom bankarstvu koje karakterizira razduživanje, rast loših kredita i pad profitabilnosti banaka. U tijeku je i jedan regulatorni i nadzorni tsunami koji nije karakteristika samo Hrvatske nego i Europe - smatra Franjo Luković, predsjednik uprave Zagrebačke banke.

A Božo Prka, predsjednik uprave Privredne banke Zagreb, vjeruje pak da je regulator vrlo dobro obavio zadaću i očuvao stabilnost bankarskog sustava.

Svi kažu da je dobro biti bankar kad ekonomija raste, no teško kad ekonomija stagnira ili je u recesiji. Banke su tu dobro prošle, negdje je 17 do 18 posto loših kredita u ukupnoj aktivi, no ta je razina relativno izdržljiva - kaže Prka koji priznaje i da je kreditiranje dio društvene odgovornosti banaka.

Kreditiranje je nužan proces, ali za tango treba i netko sa strane, barem onaj tko pušta glazbu - slikovit je prvi čovjek PBZ-a.

Odgovor na pitanje što je u zastoju ponude i potražnje „kokoš, a što jaje" nije se čuo do kraja panela, premda se u raspravu uključio i potpredsjednik Vlade Branko Grčić koji je dio odgovornosti prebacio i na državnu razvojnu banku.

Mi smo u situaciji da imamo višak likvidnosti ne samo u bankarskom sustavu nego i u državnim institucijama, recimo HBOR-u. HBOR je likvidniji nego ikad, a plasmani su na 60 posto, što nije dobro. Zato ćemo predstaviti set mjera koji bi trebao omogućiti pomak u kreditiranju, a banke neće biti izostavljene - obećao je Grčić, no unatoč tome izrazio je zadovoljstvo što kao predstavnik države još uvijek može doći u banku i tamo dobiti novac za potrebe države. Na HBOR se osvrnuo i Luković ocijenivši da je propustio participirati s privatnim ulagačima u vlasničkom kapitalu, kao što se radi u Izraelu i SAD-u. Da je bankarski sustav dobar u tolikoj mjeri da je regulatoru problem dokazati to predstavnicima Europske komisije i investitorima nakon šest godina recesije, otkrio je guverner Boris Vujčić.

Na neki je način bankovni sustav bolji nego što izgleda ekonomija. Regulatorni okvir se promijenio. Ako pogledate nenaplaćena potraživanja po godištima, većina datira četiri ili pet godina prije krize, a otkad je kriza počela, krediti su kvalitetniji - kaže Vujčić.

A što nam nosi budućnost? Dok čelnik PBZ-a smatra da je nužno smanjiti trošak depozita i ekstenzivno ih seliti u industriju asset menadžmenta, predsjednik uprave Erste banke Petar Radaković izrazio je neslaganje s takvom strategijom.

Ne slažem se s tjeranjem depozita iz banaka, nama ti depoziti trebaju, mi ih koristimo.

Luković je zaključno poručio će se manji igrači teško nositi s izazovima tehnologije, recesije i regulative, a kad recesija prođe, s izvorima za financiranje rasta:

Hrvatska je premala, za dovoljno snažnu konkurenciju dovoljno je četiri do šest snažnih konkurenata.