Krajem ožujka udio nenaplativih kredita porastao je na 17,14 posto ili 48,5 milijardi kuna što je blago ispod rekordne vrijednosti dosegnute u rujnu 2014. Budući da se radi o slabom porastu s 17,06 posto u prosincu, analitičari PBZ-a ocjenjuju da se radi "gotovo nepromijenjenoj" razini u zadnja tri mjeseca. Tom je pridonio pad loših kredita tvrtkama s 30,8 posto u prosincu na 30,6 posto u ožujku što objašnjavaju "prvenstveno rezultatom aktivnog rješavanja problematičnih kredita unutar banaka".

Istodobno, građani imaju više problema s otplatom pa pa je udio ukupnih loših kredita porastao 0,2 postotna boda na 12,2 posto. Pritom su loši stambeni krediti veći za 0,3 posto što znači da građani (ne)vraćaju 9,1 posto ili 2,57 milijardi kuna. Gleda li se po valutama, loši krediti blago su pali kod kunskih kredita (12%), kod eura stagniraju na 5,6 posto. Zato rastu problemi s otplatom stambenih kredita vezanih za švicarski franak. U tri mjeseca građani su bankama prestali uredno otplaćivati novih 354 milijuna kuna pa su loši stambeni krediti u ′švicarcima′ povećani na 13,3 posto. Loši gotovinski krediti građanima pali su na 9,7 posto, na 12,9 % stagniraju oni za ′minuse′, a snažan rast bilježe loši ostali krediti (na 35,4%), uglavnom zbog franka, ističe PBZ.