Primjenom postupka dokapitalizacije, odnosno izdavanjem emisija dionica, velik broj srpskih banaka pronašao je način kako da uveća kapital bez zaduživanja u inozemstvu. U prvih šest mjeseci poslovne banke primjenom spomenute formule povećale su kapital za 600 milijuna eura, odnosno za 20 posto u usporedbi s onim koji su imale na početku godine. Istodobno su smanjile zaduživanje u inozemstvu za 11 posto. Sudeći prema raspoloživim podacima, poslovne su banke na taj način za 18 mjeseci udvostručile kapital, povećavajući ga sa 1,6 milijardi eura na 3,3 milijarde eura. Opredjeljenje poslovnih banaka da emitiranjem dionica povećavaju kapital ponukan je činjenicom da se njihovim dionicama najviše trguje na Beogradskoj burzi. Dionice banaka su najtraženije jer je njihovo uspješno poslovanje pokazalo da je financijski sektor najpogodniji za ulaganje kapitala.
Suradnja banaka u regiji
Na burzovnom tržištu poslovne banke su najveći prodavači, ali i najveći kupci dionica tako da je vlasništvo u njima dosta izmiješano. Ima banaka koje svoj kapital imaju u drugim bankama. Najilustrativniji primjer je Agrobanka u kojoj ima više od četiri tisuće dioničara, među kojima se nalazi više banaka. Njezine dionice nalaze se, među ostalim, i u vlasništvu Raiffeisen, Zagrebačke i Privredne banke. Agrobanka je čestim emisijama dionica uspjela povećati početni kapital sa 35 na iznad 100 milijuna eura. Zbog emitiranja dionica i njihove prodaje po povoljnoj cijeni Agrobanka je postala zanimljiva inozemnim bankama osobito kad je riječ o preuzimanju. Kapitalizaciju emitiranjem dionica prakticiraju i inozemne banke koje su na srpsko financijsko tržište došle preuzimanjem pojedinih domaćih poslovnih banaka. U Srbiji postoji 38 banaka i više od dvije trećine nalazi se u privatnome vlasništvu. Država kani prodati kapital u svim preostalim bankama, osim Komercijalne, koja je najveća domaća banka. Osim državnoga kapitala u Komercijalnoj banci vlasništvo ima i Europska banka za obnovu i razvoj koja je 25 posto vlasništva platila 70 milijuna eura. Komercijalna je banka najavila dokapitalizaciju emitiranjem dionica u vrijednosti 100 milijuna eura. Vlada, uime države, i EBRD postigli su dogovor prema kojemu se njihov odnos vlasništva u Komercijalnoj banci nakon provedene dokapitalizacije neće mijenjati.
Velika zaduženost građana
Prema kazivanju Mirka Cvetkovića, ministra financija, dokapitalizacija Komercijalne banke pokazala se nužnom radi njezina širenja u regiji. Komercijalna banka već je otvorila svoju ekspozituru u BiH, a ima predstavništvo i u Zagrebu. Société Générale, prva inozemna banka koja je došla u Srbiju, emisijom dionica u rujnu povećala je kapital za 50 milijuna eura. Jubmes banka je najavila emitiranje dionica za konac godine. U banci računaju da će kapital povećati za 40 milijuna eura, čime će biti udvostručen njezin sadašnji kapital. Dokapitalizaciju putem burze najavila je Erste banka. Osim povećanja kapitala putem burze poslovne banke uzimaju i inozemne kredite kako bi povećale kreditni potencijal. Na to ih primoravaju i najnovije mjere domaćih monetarnih vlasti, koje su bankama naložile povećanje kapitala ako namjeravaju nastaviti s kreditnom ekspanzijom. Središnja je banka odredbom o povećanju kapitala poslovnih banaka nastojala smanjiti njihovu kreditnu sposobnost, što bi se posredno odrazilo na smanjivanje zaduživanja građana i tako utjecalo na njihovu kupovnu moć kako bi se usporio rast inflacije.
Priljev kapitala srušio eura u odnosu na dinar
Povećani kreditni val poslovnih banaka krenuo je u travnju, što je imalo za posljedicu veću zaduženost stanovništva, koja sada iznosi, u prosjeku, 400 eura po glavi. Iako je rast devizne štednje povećan za milijardu eura, banke su više okrenute zaduživanju u inozemstvu jer oročena devizna štednja iznosi samo 40 posto. Zbog toga je zaduženost banaka veća za 200 milijuna eura od rasta devizne štednje. Stručni krugovi ubrzani rast kapitala banaka smatraju negativnim. Velik priljev kapitala doveo je do pada vrijednosti eura u odnosu na dinar. Za posljednjih godinu dana euro je izgubio 12 posto. U bankarskim krugovima povećanje kapitala smatra se nepotrebnim jer mogu imati utjecaj na matične bank.