Analitičari InterCapitala napravili su kratku analizu ukupne tržišne kapitalizacije izlistanih kompanija u odnosu prema bruto domaćem proizvodu zemalja u regiji.

Za 2015. koristili su najnovije dostupne podatke o tržišnoj kapitalizaciji koje objavljuju lokalne burze, dok su prognoze o BDP-u za 2015. preuzete od Focus Ecnomicsa.

Većina dionica dosegla je najveću vrijednost u trenutku kada je omjer tržišne kapitalizacije i BDP-a bio najveći. Bio je to jedan od pokazatelja koji je ukazivao na nadolazeću krizu 2008. koja je uzdrmala tržišta kapitala.

Buffet je rekao da "omjer tržišne kapitalizacije i BDP-a ima određena ograničenja koja treba uzeti u obzir, ali to je vjerojatno najbolji pojedinačni pokazatelj o kapitalizaciji u svakom trenutku"  tako da se često koristi da bi se utvrdili je li tržište precijenjeno ili podcijenjeno.

U Hrvatskoj možemo zamijetiti rekordno visok omjer tržišne kapitalizacije i BDP-a u pretkriznoj 2007. godini, čak 109 posto. Dolaskom financijske i gospodarske krize omjer je znatno pao: mnoge kompanije primijenili su squeeze out  (istiskivanje malih dioničara) ili su se povukle s burze.

Jasno je da su za oživljavanje tržišta kapitala potrebne svježe investicije jer je na kraju studenoga ove godine omjer tržišne kapitalizacija i BDP-a iznosio samo 39,4 posto.

Međutim, veliki dio tržišne kapitalizacije u Hrvatskoj nastaje zahvaljujući Ini, daleko najvećoj tvrtki uvrštenoj na Zagrebačku burzu. Naime, Inin udjel u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji iznosi oko 45 posto.



Na grafu možemo primijetiti da je omjer tržišne kapitalizacije i BDP-a u padu i na ostalim regionalnim tržištima. Situacija na ostalim regionalnim tržištima posljednjih nekoliko godina bila je još lošija nego Hrvatskoj.

Najlošiji omjer ima Bugarska - u studenom 2015. tržišna kapitalizacija dionica izlistanih na burzi u Sofiji iznosila je samo 8,4 posto.