Cijena dionica Krke se cijeli tjedan kretala nešto ispod razine od 160 000 tolara, a jedino s tom dionicom se dnevno ostvarivao promet veći od 100 milijuna tolara. Potražnju za ovom dionicom vjerojatno pospješuju događaji oko Hrvatske Plive oko koje još uvijek traje bitka za preuzimanje. Ako zanemarimo trenutni skok cijene doinice Petrola na 118 000 tolara krajem kolovoza, možemo reći da se cijena ove dionice približava najvišoj razini, te se ustalila na 108 000 tolara.

Investitori traže prilike za investiranje, pa su se sjetili pomalo zaboravljene dionice Mercatora koja je nakon četiri mjeseca ponovno dostigla razinu od 41 000 tolara. Razlog za povećni interes vjerojatno leži u dobrim polugodišnjim rezultatima. Naime, tvrtka je povećala prodaju za 16%, a dobit iz poslovanaj je porasla za 35%. Ukupna dobit je 10% manja, ali Mercator je u prvoj polovici prošle godine prodao dionice Save, što je jako utjecalo na prošlogodišnju dobit.

Sa skromnnim prometom ovaj tjedan su najviše na vrijednosti dobile dionice Žita. I njima je porasla vrijednost zbog objave polugodišnjih rezultata. Tvrtka žito je od polovice prošle godine do danas ostvarila 470 milijuna tolara dobiti sa približno jednakom prodajom. To je povećalo povjerenje investitora u ovu tvrtku, koji pri kupovini ovih donica imaju u vidu i vrlo vrijedne nekretnine koje tvrtka posjeduje.

NAV tri najuspješnija investicijska društva u ovoj godini, kad se uzme u obzir isplata dividendi, je porasta za 20%. Ipak, rast cijene je prestigao rast imovine. Uspjeh se krije prije svega u dionicama Telekoma čija cijena među prekupcima iznosi oko 70 000 tolara. Investicijska društva vrjednuju ovu dionicu po dvostruko manjoj cijeni. Od investicijskih društava koja su izložena ovoj dionici valja spomenuti Zvon ena koji u portfelju ima oko 8% Telekoma, i NFD1 koji u portfelju ima 6% ovih dionica.


Ovotjedni promet na Beogradskoj burzi iznosio je 21.339.973 eura od čega na trgovanje dionicama otpada 20.355.437 eura dok je obveznicama trgovano za 981.536 eura odnosno za 2,5 mil eura manje nego proteklog tjedna.

I dalje su na Beogradskoj burzi najatraktivnije dionice banaka. Tako je u četvrtak Čačanska banka dostigla razinu od 50.000 dinara što je istovjetna vrijednost njenom povijesnom maksimumu. Nakon definitivne potvrde odbora direktora EBRD-a da će kupiti 25 posto dionica ove banke zabilježen je dnevni rast od preko 4 posto. Knjigovodstvena vrijednost jedne dionice Čačanske banke kada se realizira ovo povećanje kapitala iznositi će oko 23.000 dinara
Kikindski Toza Marković je zabilježio rast od preko 9 post sa velikim opsegom prometa ali u samo jednoj transakciji što je već ustaljena praksa u posljednje vrijeme. U četvrtak je objavljeno da će 4. listopada biti održana skupština ove tvrtke na kojoj će se između ostalog raspravljati i o predlogu odluke o distribuciji redovnih dionica bez javne ponude poznatom investitoru.
Hrvatska kompanija "Našicecement", koja je najveći pojedinačni vlasnik Kikindske tvornice crijepa "Toza Marković", najavila je da će zatražiti uvođenje privremene uprave u toj tvrtki. Kako je priopćeno, tvrtka "Našicecement" je nezadovoljna što je Upravni odbor "Toze Markovića", na kraju mandata i mimo procedure i dogovora s najvećim dioničarima, sazvao redovnu Skupštinu dioničara za 4. listopad, na kojoj bi se odlučivalo o dokapitalizaciji. "Takvom dokapitalizacijom obezvrijedio bi se vlasnički udio 'Našicacement' u 'Tozi Markoviću'", ističe se u priopćenju hrvatske kompanije.
Burzovni indeksi, Belexfm i Belex 15, su varirali oko svojih prošlotjednih vrijednosti s tim da je Belexfm u blagom rastu.

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić najavio je da će krajem rujna centralna banka otplatiti drugu četvrtinu duga MMF-u, u iznosu oko 250 milijuna dolara. Prije četiri mjeseca NBS je obavijestila MMF da, zahvaljujući visokom nivou deviznih rezervi, želi prijevremeno vratiti dug toj međunarodnoj financijskoj instituciji u iznosu od oko milijardu dolara i već krajem lipnja je isplatila jednu četvrtinu duga, oko 250 milijuna dolara. Drugu četvrtinu duga MMF-u NBS će otplatiti krajem septembra, dok bi otplata druge polovice duga ovisila o kretanju deviznih rezervi, makroekonomske situacije, inflacije i toka privatizacije u Srbiji, objasnio je srpski guverner. izvor: www.ilirika.hr