Početak tjedna na Ljubljanskoj označila je korekcija cijena najlikvidnijih dionica, a dan kasnije korekcija je zahvatila i ostale dionice. Ipak, korekcija je trajala do sredine tjedna, pa se u drugoj polovici tjedna potražnja za vrijednosnim papirima povećala, tako da su se cijene vratile na razine od prošlog tjedna, pa čak i više.

Cijena dionica Krke je početkom tjedna došla do razine od 150 000 tolara, da bi u naredna dva dana pala za 2%, a krajem tjedna se ponovo vratila na početnu razinu. Slično se dogodilo i dionicama Petrola, za koje su investitori početkom tjedna bili spremni platiti rekordnih 110 000 tolara, a sredinom tjedna moglo ih se kupiti i 5 000 tolara jeftinije. Tvrtka je sredinom tjedna predstavilia strategiju razvoja do 2010 godine, kojom predviđa postati jedna od vodećih tvrtki u regiji. Ipak, neki od tih ciljeva ne ukazuju na to da bi tvrtka mogla ostvariti bitniji napredak.

Političko pranje prljavog «veša» je vidljivo štetilo dionicama Luke Koper. Dionice su najveći optimisti još u utorak kupovali po cijeni od 9 000 tolara. Nakon što su najveći dioničari najprije zakasnili na skupštinu dioničara, te posvetili više vremena bivšoj upravi nego dogovorima oko novih poslovnih planova, optimizam investitora se smanjio. Da stvar bude još gora, tvrtka je zakasnila s objavom zaključaka sa skupštine.Cijena dionice je dan nakon skupštine pala 4%, što je bitno više nego što iznosi izglasana dividenda.

Od dionica koje su dobile na vrijednosti, valja spomenuti dionice Heliosa koje su ovaj tjedan dobile na vrijednosti 5% i nakon nešto više od pola godine cijena im je opet na razini od 200 000 tolara. Tvrtka je jedna od rijetkih tvrtki na slobodnom tržištu koja je objavila polugodišnje poslovne rezultate. Rast dobiti tvrtke su prošle godine usporile rastuće cijene sirovina, tako da je unatoč povećanoj prodaji, dobit bila manja od očekivane. Ove godine za isti period prihodi su povećani oko 10%, što su optimistični investitori popratili dizanjem cijene dionce, i to 8%.

Iako je Helios ugodno iznenadio investitore objavom polugodišnjih poslovnih rezultata, većina tvrtki još uvijek skriva svoje poslovne rezultate. Nešto veća dnevna oscilacija cijena vidljiva je kod dionica Aerodroma Ljubljana, Mercatora, Istrabenza, Intereurope i Pivovarne Laško. S izuzetkom Merkatora sve navedene tvrtke su ovaj tjedan dobile na vrijednosti oko 1%, a tvrtke koje kasne s objavom polugodišnjih rezultata imaju još tjedan dana za objavu.


Od početka 2006. godine, zaključno sa 22. kolovozom na Beogradskoj burzi je
ostvaren opseg prometa od preko 49 milijardi dinara, čime je nadiđen ukupan dinarski promet ostvaren tokom cijele 2005. godine, koji je iznosio 48,4 milijardi dinara. Promatrano u eurima, godišnji promet u 2006. godini iznosi više od 555 milijuna EUR, što je za oko 26 milijuna manje u odnosu na promet iz 2005. godine.
Prosječan dnevni promet na Beogradskoj burzi je, statistički gledano, u porastu i iznosi 5,3 milijuna eura. To se prije svega dogodilo zahvaljujući vrijednosti prometa dionicama AIK banke od 9,3 milijuna eura u utorak 22. kolovoza.
Burzovni indeski su u opadajućem trendu, kao i, generalno gledano, cijene dionica na Beogradskoj burzi. Sada je već očito da je u prethodnom periodu došlo do umjetnog dizanja cijena sa malim opsezima prometa, uslijed očekivanja da će investitori nakon prodaje dionica Hemofarma taj kapital vratiti na burzu.
Nakon rasta cijene od skoro 300% na prvom trgovanju dionicama Komercijalne banke, ovaj tjedan je cijena svakog dana padala za po 10 i više postotnih poena i zaustavila se na razini od 46.000,00 CSD za jednu dionicu.
Cijena dionica Agrobanke je i dalje u rasponu između 22.000,00 i 22.900,00 CSD, uprkos dokapitalizaciji koja je u toku.
Maksimalna cijena dionica tvrtke "Novosti" prvog dana trgovanja, 29. kolovoza, može biti oko 289.484 dinara, odnosno oko 3.500 eura. To će najvjerovatnije biti minimalna cijena za prodaju koju će u svojim nalozima dati mali dioničari.
Beogradska burza je uključila dionice "Novosti" na slobodno burzovno tržište, a mali dioničari te kompanije će se pokušati dogovoriti o minimalnoj cijeni po kojoj će prodavati svoje dionice.
Dionice "Novosti" će se prodavati po metodi dražbovne cijene, što znači da se prvog dana trgovanja njihova obračunska vrijednost od 72.372 dinara može povećati 300 posto ili smanjiti 20 posto. Narednih dana se cijena po kojoj se trgovalo prethodnog dana može uvećati ili smanjiti do 20 posto.
U vlasništvu 460 malih dioničara je 63,3 posto od ukupno 6.734 dionica tvrtke, a ostatak je u vlasništvu države, koja za sada neće prodavati svoj udio u toj tvrtki. Dionički fond posjeduje 29,52 posto dionica "Novosti", a Republički Penzijsko-invalidski fond ima 7,15 posto.
U "Novostima", čiji je godišnji prihod oko tri milijarde dinara, zaposleno je oko 560 radnika. Tvrtku, osim dnevnika "Večernje novosti", čine još veći broj tjednih i mjesečnih izdanja, a u njenom vlasništvu je poslovna zgrada od oko 6.000 kvadratnih metara.
Prema neslužbenim informacijama, za kupovinu dionica "Novosti" je zainteresirana tvrtka VAC, ali i neki domaći biznismeni, a najčešće se spominje Milan Beko, nekadašnji ministar za privatizaciju. Bivši košarkaš Vlade Divac priopćio je ranije da je zbog onemogućavanja državnih organa da otkupom dioničkih udjela postane većinski vlasnik "Novosti" odustao od te namjere.
Agencija za privatizaciju Srbije objavila je tender za prodaju 68,4% kapitala beogradskog „Centrotekstila“ koji se bavi vanjskom i unutarnjom trgovinom odjećom i obućom. Kupci te tvrtke mogu biti tvrtke koje imaju istu djelatnost i čiji prošlogodišnji prihod nije bio manji od 10 milijuna eura. Ponude mogu dostaviti i investicijski fondovi čiji su aktiva ili prihod u prošloj godini bili veći od 50 milijuna eura.
Slovenski Merkator neće moći preuzeti tvrtku M Rodić ukoliko za to ne dobije suglasnost Komisije za zaštitu konkurencije. Prema riječima potpredsjednika Komisije, tvrtka Merkator je podnijela zahtjev, ali sa nepotpunim podacima. Ona ističe da Merkator treba dokazati da ugovorenom kupovinom više od 50 trgovačkih objekata M Rodića neće preuzeti više od 40 posto tržišta, s obzirom na to da je propisima precizirano da sve tvrtke koje imaju 40 posto udjela na domaćem tržištu trebaju dokazati da nisu monopolisti, odnosno da toliki udio na tržištu ne narušava princip zdrave konkurencije. izvor: www.ilirika.hr