Nakon što 2017. i Europska središnja banka normalizira svoju politiku, stvorit će se pritisak na hrvatska izdanja, ističu analitičari. Reakcija hrvatskih obveznica na prvo podizanje američkih kamatnih stopa pokazuje što nas čeka kada politika ultrajeftinog novca završi i u Europi.

Hrvatske euroobveznice cijeli tjedan bilježe pad cijene i prosječno su oslabile jedan posto, kako na eurskim tako i na dolarskim izdanjima. To ističe i direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević kazavši kako je podizanje referentnih kamatnih stopa Feda na sekundarnom tržištu već imalo utjecaj na polagani i postupni rast prinosa hrvatskih euroobvezničkih izdanja, osobito u dolarskom segmentu. "Različiti smjerovi monetarnih politika Europske središnje banke (ECB) i Feda postat će još izraženiji u 2016. godini.

Nastavak politike niskih kamatnjaka u eurozoni uz poticanje visoke likvidnosti implicira i povoljnije uvjete zaduživanja na europskom tržištu. S početkom približavanja 2017. i s početkom ciklusa normalizacije monetarne politike ECB-a, stvorit će se i pritisak na hrvatska izdanja uzrokujući rast prinosa, koji će biti izraženiji u slučaju nastavka odgode reformi i fiskalne konsolidacije", dodaje Živković Matijević. Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić ističe kako za Hrvatsku neće biti značajnijeg utjecaja dokle god ECB provodi sadašnju politiku.

"No, razdoblje niskih kamatnih stopa kad-tad mora doći svome kraju", upozorava Šantić. Početak podizanja referentne kamatne stope Feda neće utjecati na promjenu smjera monetarne politike ECB-a, naglašava Zrinka Živković Matijević. "Štoviše, na svom prošlom sastanku ECB se odlučio za daljnje labavljenje monetarne politike do ožujka 2017. godine. U takvim uvjetima razlika u povratima na imovinu u eurima i dolarima stvarat će pritisak na euro odnosno njegovo lagano slabljenje", zaključuje analitičarka Raiffeisena.