Radi se o prirodnoj posljedici privatizacije, ističu analitičari iz Srbije. Trend bijega tvrtki s uređenog tržišta nije samo domaći fenomen; vlasnička preslagivanja nakon kojih slijedi napuštanje burze nastavljena su u Srbiji i prošle godine. Prema pisanju portala b92, nizu kompanija samo s jednim vlasnikom uskoro će se pridružiti i Dijamant, AIK banka, Imlek, Bambi i Sojaprotein, pa se postavlja pitanje slijede li delistiranja nekih od najvažnih kompanija.

Nakon 2002. u procesu privatizacije više od 2000 srpskih kompanija prinudno je listirano, a vlasnici većih paketa krenuli su u okrupnjavanje udjela, a mnogi potom delistirali dionice. "To su prirodne posljedice procesa privatizacije i koncentriranja vlasništva. Nijedna od kompanija nije išla na IPO i prikupljanje kapitala na tržištu i to je ono što najviše nedostaje Beogradskoj burzi", kaže broker Branislav Jorgić. Takva je praksa, kaže, očekivana za tržište u nastajanju, ali dio odgovornosti snosi i država.

"Prinudno listiranje doprinijelo je razvoju tržišta i transparentnosti, a danas imamo pasivnu državu koja s malim udjelima u tvrtkama ima puno zamrznutog kapitala koji ne donosi povrat, a istovremeno se zadužuje da popuni proračunske rupe", kaže Jorgić. Dodaje da bi rado vidio uvrštenje dionica Elektroprivrede Srbije i Telekoma jer bi to, uz zamah tržištu, dovelo do pojačane kontrole rada i poslovanja tih tvrtki. "Ni privatni vlasnici ne žele se odreći dijela kontrole nad tvrtkom, iako pate od manjka kapitala pa će radije podignuti bankovni kredit pod oštrim uvjetima", zaključuje Jorgić.

Ni vlasnici kompanija u Hrvatskoj nisu daleko od takve logike, reći će upućeni, no u masovnom bijegu s burze sprečava ih pravična naknada koju moraju isplatiti manjinskim dioničarima u tom slučaju, kao i dosta visoka granica istiskivanja manjinskih dioničara od 95 posto. "Ne treba zanemariti ni utjecaj mirovinskih fondova na razvoj tržišta kapitala, mi smo tu otišli dosta dalje od Srbije", ističe čelnica ZSE Ivana Gažić. Zasad nema službenih najava da će Dijamant i ostali u delistiranje, no odluče li se za to, uvjet je najmanje 90 posto dionica za ′squeeze out′ manjinskih te isplata posebne naknade dioničarima koji se protive izlasku s burze.