Današnjem zaraznom crvenilu uspjelo se oduprijeti svega nekoliko izdanja, i to donedavno prilično nezamjetnih, barem u kontekstu prometa. A za današnje rušenje Crobexa od 1,74 posto kriva je promjena odnosa snaga između kupnje i prodaje u kojem je potonja odlučila kako joj je keš u ovom trenutku znatno sigurnija imovina od prilično visoko procijenjenih dionica.

Kulminacija nove korekcije koja Crobex gura naniže već peti dan zaredom samo pokazuje kako su ovaj tjedan i posljednji optimisti priznali poraz, no ono što plaši većinu ulagača je činjenica da se ovakav pad dioničkog indeksa dogodio usred same sezone objava kvartala koja iako nije iznjedrila neki posebno značajan pomak brojčanih pozicija domaćih tvrtki, nikako se ne može ni nazvati iznimno lošom.

A unatoč i znatno dubljim “povredama” negativnog teritorija od strane ostatka tržišta u prvi se plan ponovno nameće dionica HT-a koja je nakon jučerašnjeg pada na 370 kuna, danas uz dosezanje najniže razine od svega 362 kune trgovanje dočekala uvjerljivo ispod jučerašnje zaključne razine – na 367 kuna.

Očekivani prekid korekcije u prvom će redu ovisiti upravo o likvidaciji koju mali ulagači tako zdušno podgrijavaju, što potvrđuje i činjenica da je u prvim sekundama današnje trgovine realizirano čak sedamdesetak transakcija, očito iniciranih s prodajne strane.

To se posebice odnosi na male investitore, koji u slučaju HT-a nesmiljenim scalpingom zapravo kontinuirano ruše cijenu, gurajući dionice sve dublje na negativan teritorij. O čemu dovoljno svjedoči najnovije klizanje cijene, aktualizirajući donju granicu fluktuacijskog raspona dionica tijekom tek nedavno začete burzovne epizode. Sada se već postavlja pitanje cjenovne podrške ovoj dionici, a čini se kako je samo pitanje vremena početka arbitriranja i odluke dokupa ove dionice, što će najviše ovisiti o vrlo skorim kvartalnim brojkama.

Uz HT, izvlačenje profita zakačilo je poveći broj domaćih izdanja, te na korekciju nisu bili imuni niti istaknuti predstavnici građevinskog sektora, a niti brodari (osim Uljanik plovidbe), premda potonjima u prilog ide nezadrživ rast BDI indeksa, koji je upravo ovoga tjedna preskočio i granicu od 11.000 bodova. Iznenađujuće paničnu rasprodaju su doživjele dionice Dalekovoda i Hidroelektre koje su jednim zamahom izgubile oko 7 posto tržišne kapitalizacije. Očito je prilično sterilan kvartal Viadukta uplašio dioničare ostatka sektora, a sam Viadukt je danas pao ispod 4000 kuna.

Objava snažnih poslovnih rezultata nije spriječila niti pad cijene dionica Varteksa, a minusu je produbila i Ina, kojoj svako daljnje povećanje cijena sirove nafte na inozemnom tržištu gnječi profitne marže. Jer cijena Eurosupera, svojevrsnog benchmarka na domaćem, (polu)liberaliziranom tržištu naftnih derivata, pomaknuta je na ključnih 8 kuna, što znači da prostora za manevar, posebice sada, nekoliko tjedana prije izbora, naprosto više nema.

Iako se u prvom dijelu trgovanja držao u pozitivnom teritoriju, zamjetan predznak u kategoriji neto dobiti do kraja je srušio i dionicu Ericsona Nikole Tesle. Rezultat je u trećem kvartalu tako za 6,6% niži (67 milijuna kuna), dok je u prvih devet mjeseci dobit smanjena za čak četvrtinu, a za utjehu može poslužiti činjenica da su prihodi od početka godine (u odnosu na isto razdoblje lani) povećani za otprilike 5% (na 1,35 milijardi kuna).

Na iznimno jak kvartal Zabe koji pokazuje više od milijardu kuna prihoda od kamata samo u posljednjem kvartalu te gotovo 850 milijuna kuna dobiti u prvih devet mjeseci ove godine, tržište nije znatno reagiralo. Očito pozitivne vijesti danas nisu prolazile najbolje, pa Zaba može zahvaliti ostanku u pozitivnom teritoriju.

Ipak, možda je odličan kvartal Zabe osigurao podršku ostatku bankarskog sektora koji je, gledano sektorski, najistaknutiji dobitnik dana.
Ono što spada u kategorije “najčudnijeg” poteza dana je bez sumnje iskrcavanje Kraševa trezora koji je 14.000 dionica danas prodao duboko ispod tržišne cijene. Taj je potez osigurao značajno mjesto Krašu na ljestvici najlikvidnijih koje je ova dionica kapitalizirala rastom cijene većim od 1 posto. Ipak, prodaja trezorskih dionica blok transakcijom po cijeni čak 6 posto nižoj od trenutne tržišne je zaista začuđujuć potez Uprave koji otvara pitanje stvarnog razloga gomilanja ovih dionica u trezor.