Ukoliko u sljedećoj godini na naplatu državnom proračunu počnu dolaziti krediti brodogradilišta za koje je država bila jamac, to će srušiti Vladin plan o deficitu od oko sedam milijardi kuna. Država će se, osim za financiranje planiranog deficita i refinanciranje ino i domaćih dugova, morati dodatno zadužiti ovisno o tome koliko će jamstva banke nastojati naplatiti. Kako bi se smanjio taj potencijalni udar na proračun Vlada mora ozbiljnije početi razmišljati o tome da u sljedećoj godini, nakon nekoliko sušnih godina, dođe do privatizacijskih prihoda, priznaju to i naši sugovornici iz Vlade, ali o tome još ne žele službeno govoriti jer Banski dvori o tome još uvijek nisu donijeli konačnu odluku.

Osim što bi svaka financijska injekcija dobrodošla proračunu u sljedećoj godini, izvori iz Vlade napominju da će se morati početi baviti privatizacijom između ostaloga i radi toga što je potrebno donijeti odluke o upravljanju imovinom. Iako već sedam godina traži model za najbolje upravljanje državnim dionicama i nekretninama, Vlada nije ni blizu rješenja, a naši izvori ističu da se odluke neće moći još dugo izbjegavati i da će one morati uključivati i prodaju državne imovine. Osim prodaje 11 državnih hotelskih poduzeća, Vlada će morati, tvrde naši sugovornici, odlučiti i što će s osamdesetak poduzeća u većinskom vlasništvu države, koje su joj zasad samo trošak i financijska dobit bi bila njihova prodaja za jednu kunu jer bi država prestala isplaćivati pomoć tim društvima.

Ako se država odluči na privatizaciju nekog jačeg poduzeća interesa će sigurno biti jer nedostaje kvalitetnih dionica na tržištu. Ako se ponude dionice, primjerice HEP-a ili Croatia osiguranja mirovinski fondovi su svakako zainteresirani, kaže Petar Vlajić prvi čovjek Erste mirovinskog fonda.

Naši sugovornici priznaju da bi bilo najlakše odraditi privatizaciju Croatia osiguranja, te da će se o tome morati razgovarati iako odluku neće biti lako donijeti. Takva je privatizacija, ako se Vlada na nju odluči, dobar poticaj i za oživljavanje tržišta kapitala u sljedećoj godini, jer, primjerice, mirovinski fondovi nakon kupnje Ininih i HT-ovih dionica uglavnom ulažu u državne obveznice i trebaju neku jaču vrijednosnicu.