U uvjetima skromnih volumena trgovanja, na novčanom tržištu u ovome tjednu potražnja je još uvijek nadmašivala ponudu, a kamatne stope su zabilježile tek blagi pad. Iako su HNB-ovi indikatori likvidnosti ukazivali na manjak u sustavu tijekom početka ovoga tjedna, nastavljen je pad prekonoćnih prinosa koje su se duže vremena zadržale blizu razine lombardne stope. Osim toga izostala je i potreba određenih tržišnih sudionika za zadovoljavanje likvidnosnih potreba putem lombardnih kredita, što i ne iznenađuje s obzirom na približavanje kraju tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve. Takvom raspletu događaja pridonijela je i bolja raspoređenost sredstava među tržišnim sudionicima odnosno poboljšana strukturna likvidnost.

Država je nastavila s praksom kratkoročnog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala kroz izdavanje trezorskih zapisa. Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa ponovno su upisani samo jednogodišnji trezorski zapisi, s tim da je nastavljen veći interes za trezorskim zapisima s valutnom klauzulom, što i ne iznenađuje obzirom da je uz povećanu averziju prema riziku prisutan i relativno veliki kamatni spread u odnosu na euribor.

Dospijeće kratkoročnog duga od 215 milijuna kuna nadmašeno je za 303 milijuna kuna zahvaljujući velikom upisu trezorskih zapisa s valutnom klauzulom (upisano 69,3 milijuna eura, a planirano 20 milijuna eura) čiji je prinos zadržan na 7,8%. Jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa upisano je svega 10 milijuna kuna (iako je planirani iznos bio 100 milijuna). Prinosi na jednogodišnje kunske zapise pali su na 7,30%. Iako je ovotjednoj obratnoj repo aukciji interes banaka za dodatnim sredstvima blago smanjen pa je pristiglo i manje ponuda u usporedbi s prethodnim tjednom, središnja banka prihvatila je 35% ponuda (2,4 milijardi kuna) po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 6%. Tako je likvidnost sustava kroz obratne repo aukcije poboljšana za oko 245 milijuna.

Kamatne stope bi se ubrzo trebale spustit na niže razine pogurane uz dobru likvidnost i akumulirano održavanje obvezne pričuve, ali i povratkom dijela likvidnosti u sustava smanjenjem gotovine u optjecaju koja je pružala podršku višim razinama prinosa. Nadalje, podršku takvim kretanjima dati će i približavanje kraja razdoblja održavanja obvezene pričuve. Utjecaj relativno visokih kamatnih stopa na novčanom tržištu održavao se kroz sprječavanje značajnijeg utjecaja na deprecijaciju kune. Ipak, ovotjedna povećana potražnja za eurima, uz istovremenu nedostatnu ponudu pogurnula je tečaj iznad razina 7,35 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo nastavak razdoblja povećane potražnje za eurima, te pritiske na rast tečaja dok bi na mjesečnoj razini završetak glavne turističke sezone i smanjen priljev od turizma mogao biti dodatan čimbenik rastu tečaja.