Povećanje vlasničkog udjela američke vlade u Citigroupu, što bi, plaše se ulagači, mogao biti početak nacionalizacije nekoliko velikih banaka, i najveći pad američkog gospodarstva od 1982. godine ovaj su tjedan izazvali pad cijena dionica na svjetskim burzama.
Na Wall Streetu je Dow Jones potonuo četiri posto, na 7062 boda, najnižu razinu od svibnja 1997. godine. S&P 500 pao je 4,5 posto, na 735 bodova, najnižu razinu od prosinca 1996. godine. Nasdaq je izgubio 4,4 posto, zaronivši na 1377 bodova.

Pod najvećim je pritiskom na Wall Streetu bio bankarski sektor jer je američka vlada, nastojeći očistiti bilance banke od loših dugovanja, odlučila povećati vlasnički udjel u Citigroupu na 36 posto.

To će postići zamjenom svojih povlaštenih dionica, vrijednih 25 milijardi dolara, u obične dionice, a ta transakcija ne predviđa ubrizgavanje dodatnih proračunskih sredstava u banku.

"Ulagači strahuju da Citi nije posljednja banka u kojoj će vlada preuzeti veliki udjel, a kada država postane vlasnikom 30 do 40 posto dionica banke, to se može smatrati oblikom nacNacionalizacija banaka i jačanje recesije pritišću burzeionalizacije", kaže strateg u brokerskoj tvrtki Finance Investments William Lefkowitz.

Zbog toga se samo u petak cijena dionice Citigroupa strmoglavila 39 posto, dok je KBW indeks bankarskog sektora potonuo 8,7 posto.

Pod snažnim se pritiskom našao i farmaceutski sektor, nakon što je američki predsjednik Barack Obama predstavio prijedlog proračuna za 2010. godinu, vrijedan 3,55 bilijuna dolara, koji uključuje smanjenje izdataka za programe zdravstvenog osiguranja Medicare i Medicaid.

Obamina vlada nastoji proširiti prava građana na zdravstveno osiguranje, ali i smanjiti troškove cjelokupnog zdravstvenog sustava, omogućujući građanima kupnju jeftinijih, generičkih lijekova, što bi moglo negativno djelovati na farmaceutske kompanije koje proizvode originalne lijekove.

Zbog toga je, primjerice, cijena dionice Mercka samo u četvrtak pala 6,7 posto, dok je S&P indeks zdravstvenih kompanija izgubio 5,1 posto.

"Vidi se da vlada nastoji proširiti prava na zdravstveno osiguranje na sve građane, no da bi to mogla, mora smanjiti izdatke nekim agencijama za zdravstvenu skrb", objašnjava direktor u tvrtki OakBrook Investments Peter Jankovskis.

Loše je na tržište djelovao i podatak da je u posljednjem kvartalu prošle godine bruto domaći proizvod SAD-a pao 6,2 posto, što je njegov najveći pad od 1982. godine, kada je u SAD-u vladala recesija koja je trajala 16 mjeseci.

I svi ostali makroekonomski podaci pokazuju da recesija u SAD-u jača. Tako je polovicom veljače broj Amerikanaca koji dobivaju pomoć za nezaposlene dosegnuo rekordnih 5,1 milijun.

U siječnju je pala prodaja kako novih, tako i postojećih kuća, pri čemu su im snažno pale i cijene, što pokazuje da se tržište kuća, gdje je kriza i počela prije gotovo dvije godine, još uvijek ne stabilizira.

"Ti podaci pokazuju vrlo depresivnu situaciju u gospodarstvu krajem prošle godine, te navješćuju lošu gospodarsku izvedbu i u prvom dijelu ove godine", kaže ekonomist u tvrtki John Hancock Financial Bill Cheney.

U cijeloj veljači Dow Jones indeks potonuo je 11,7, a S&P indeks 11 posto, što je njihov najveći pad u veljači zabilježen još od Velike depresije 1933. godine.

Od početka godine S&P indeks potonuo je 18,6 posto, što je njegov najveći ikada zabilježeni pad na početku godine.

I na europskim su burzama ovaj tjedan cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE potonuo je 1,5 posto, na 3830 bodova, čime je njegov gubitak u veljači dosegnuo 7,7 posto. DAX indeks Frankfurtske burze pao je, pak, 4,3 posto, na 3843 boda.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao 2 posto, na 7568 bodova.