Tko god je prvog dana siječnja kupio dionice HT-a i te dionice držao do prošloga petka, zaradio je 36,9 posto na uloženi kapital. Posljednja vrijednost HT-ovih dionica u 2008. godini iznosila je 199,2 kune. Prošloga je petka cijena od 272,7 kuna osigurala mnogim ulagačima jako dobru zaradu. “U ovom je razdoblju HT rastao jer je percepcija tržišta da je to defenzivna dionica koja istovremeno ima velik dividendni prinos. I sve druge dionice tog tipa su u tom razdoblju uglavnom imale bolji rezultat od ‘benchmarka’”, izjavio je za Poslovni dnevnik portfelj-menadžet OTP Investa Žarko Buzuk.

Zasluga OMF-ova
Sentiment i percepcija tržišta samo su neki od razloga za optimizam koji okružuje HT-ovu dionicu. Čak i očekivanje da će najveći domaći telekom u trećem ovogodišnjem tromjesečju zabilježiti slabije poslovne rezultate nije pokolebalo ulagače. Upravo suprotno. Kako nam je u telefonskom razgovoru rekao analitičar koji je želio ostati anoniman, glavni pokretači rasta HT-ove dionice u posljednje vrijeme bili su upravo mirovinski fondovi, i to Raiffeisen obvezni mirovinski fond i PBZ/CO fond. Primjerice, od kraja svibnja RBA fond kupio je čak 849.780 dionica HT-a. PBZ/CO je u tom istom razdoblju kupio nešto više od 66.000 dionica. Podsjetimo, od 3,7 milijardi kuna, koliko domaći obvezni mirovinski fondovi imaju uloženo u domaće dionice, čak je 1,2 milijarde kuna investirano upravo u HT.

Skače i Ina
Osim dionice Hrvatskih telekomunikacija, druga “narodna” dionica – Ina, u ovoj je godini skočila visokih 54,8 posto. Tako je sa 1149,8 kuna početkom siječnja skočila na 1779,8 kuna krajem prošlog tjedna. “Skok cijene dionice Ine u ovom razdoblju rezultat je povećanja cijene nafte koja se nešto oporavila posljednjih 6-7 mjeseci, a istovremeno je dolar deprecirao spram kune, što je za Inu pozitivno jer je većina troškova poslovanja izražena u dolarima”, ističe Buzuk. Dodaje kako je vjerojatno određen uticaj na cijenu imala i spekulacija o mogućem ulasku Surgutnjeftegaza u Inu. Ta špekulacija potaknula je ulagače na pojačanu kupnju te dionice. Tako je u ta dva dana, kada se u medijima kalkuliralo o ulasku Rusa, dionica imala rast od 1,7 posto i promet od 3,7 milijuna kuna. No okidač za Inu u ovoj godini bilo je izdvajanje plinskog biznisa. Barem tako tvrdi izvor Poslovnog dnevnika. Tako je očekivanje da će Vlada kupiti plinski biznis bilo dovoljan razlog ulagačima za građenje pozicije u tim dionicama. Međutim, kako tvrdi naš izvor, vrlo vjerojatno zbog nedostatka novca Vlada još neće ispuniti to očekivanje. Kako će se te dvije dionice kretati do kraja godine, nitko od naših sugovornika nije htio komentirati, čak ni neslužbeno. Međutim, Buzuk ističe kako u slučaju da se globalni oporavak nastavi, to će značiti vrlo vjerojatno daljnje jačanje cijene nafte. “U tom bi scenariju dionica Ine imala veću šansu za bolji rezultat nego HT”, zaključuje.