Luksemburg, najbogatija zemlja Europske unije mjereno BDP-om po stanovniku, trudi se svim silama naći novi ekonomski model prije 2015. kada će početi razmjenjivati podatke o bankovnim računima i time ublažiti strogo čuvani institut bankovne tajne.

Prije izbijanja krize 2008. godine taj je 13. po veličini financijski centar u svijetu i drugo po veličini međunarodno investicijsko središte, nakon Sjedinjenih Država, polovinu svojih fiskalnih prihoda dobivao iz financijskog sektora.

Sada tamošnje banke pokušavaju potisnuti imidž Luksemburga kao offshore financijskog raja i skloništa za plijen dobiven fiskalnim prijevarama.

"Naša financijska pozicija ne temelji se na 'prljavom' novcu i poreznim prijevarama", kazao je u travnju premijer Jean-Claude Juncker, najavljujući ublažavanje instituta bankovne tajne i automatsku razmjenu podataka o bankovnim računima, počevši od 2015. godine.

To je izazvalo 'buru' u bankarskom svijetu, potaknuvši masovni odljev kapitala s računa stranih korisnika, koji čini temelj nacionalnog financijskog sustava. Iznenađen najavom, jedan od najuglednijih poreznih odvjetnika u kneževini upozorio je da će polovina od 120 banaka koje se bave upravljanjem imovinom naprosto nestati.

U nedavno objavljenom izvješću luksemburške središnje banke ističe se pak kako još nije poznato kakve će posljedice radikalna reforma toga sektora imati po majušnu zemlju. Kako bilo, privatne banke u bliskoj budućnosti čekaju nimalo lake odluke.

Najava automatske razmjene podataka o računima nerezidenata primorala je zajmodavce na ozbiljno 'pospremanje', pa su klijenti koji nisu prijavili štedne račune u matičnim zemljama jednostavno zamoljeni da odu.

U financijskom svijetu Luksemburg uživa ugled odredišta za umjereno imućne, dakle one čiji polozi rijetko prelaze milijun eura. Upravo će oni po mišljenju bankara biti najvjerojatnije u najvećem iskušenju da prihvate jedinstvenu ponudu poreznih vlasti u matičnim zemljama i repatriraju pologe bez straha od kazne.

Kako bi pronašle zamjenu za te potencijalno izgubljene štediše, banke će sada nastojati dovabiti one još imućnije, s 20-30 milijuna eura depozita, no neće im biti lako tu bogatu klijentelu pridobiti pored najvećeg konkurenta, susjedne Švicarske, a i novih igrača, poglavito u Aziji.