Tijekom travnja monetarna politika ponovno je bila u fokusu tržišnih sudionika uslijed sastanaka Europske središnje banke i američkog Fed-a. Sredinom mjeseca, Upravno vijeće ECB-a još jednom je donijelo odluku o zadržavanju trenutne razine kamatnih stopa (kamatna stopa na depozite zadržana na 4,0%), u skladu s tržišnim očekivanjima. Predsjednica Upravnog vijeća C. Lagarde je kroz svoje obraćanje poslala najuvjerljiviju poruku do sada te time dodatno uvjerila tržišta kako će se prvo snižavanje kamatnih stopa dogoditi nakon sastanka Upravnog vijeća u lipnju. No, također je istaknula kako se ECB neće obvezati na određeni tempo smanjenja kamatnih stopa nakon lipnja već će se odluke odnositi zavisno o podacima koji će pristizati. FOMC američkog Fed-a sastao se krajem mjeseca te kao i ECB, donio odluku o zadržavanju trenutne razine kamatnih stopa (5,25 - 5,50%), potvrdivši tako očekivanja tržišnih sudionika. Travanjski sastanak FOMC-a, šesti je uzastopni sastanak bez promjene kamatnih stopa. U obraćanju javnosti, guverner Powell istaknuo je recentni izostanak napretka po pitanju usporavanja inflacije i približavanja cilju od 2%. Također, J. Powell naglasio je kako unatoč tome, FOMC trenutno ne vidi scenarij u kojem bi dodatno podizanje kamatnih stopa bilo potrebno te kako je trenutna razina dovoljno restriktivna da bi se inflacija dovela do definiranog cilja od 2%. Ostala monetarna zbivanja tijekom travnja uključuju sastanak japanskog BoJ-a koji je upozorio na mnoge inflacijske pritiske te kontinuirano slabljenje jena. Nadalje, BoJ je naglasio kako je spreman djelovati u smjeru restriktivnije monetarne politike, što predstavlja dodatan zaokret u usporedbi s ekspanzivnom politikom koju je provodio do sredine ožujka. U travnju se sastao i mađarski MNB koji je donio odluku o snižavanju ključne kamatne stope za 50 baznih bodova na 7,75%, što predstavlja sedmo uzastopno smanjenje kamatnih stopa, u skladu s očekivanjima tržišta.

Travanj je donio objavu novih podataka o kretanju inflacije u SAD-u, a podaci su ukazali da je u ožujku inflacija ubrzala drugi mjesec za redom, i to s 3,2% na 3,5% na godišnjoj razini, premašivši tako očekivanja koja su predviđala nešto slabije ubrzanje na 3,4%. Ključni pokretači ubrzanja inflacije na godišnjoj razini bile su komponente energije i usluga transporta, dok je porast cijena hrane i stanovanja zadržan na jednakoj razini kao i mjesec ranije. Promatrajući temeljnu inflaciju na godišnjoj razini, ista se zadržala na 3,8% kao i u veljači. Na mjesečnoj je razini stopa inflacije ostala nepromijenjena na 0,4%, što je bilo iznad očekivanja tržišta koja su upućivala na 0,3%. Jednako tako, i temeljna inflacija je na mjesečnoj razini ostala nepromijenjena na razini od 0,4% dok su očekivanja upućivala na blago usporavanje na 0,3%.

Prema preliminarnoj procjeni Eurostata, u europodručju je inflacija ostala nepromijenjena na 2,4% na godišnjoj razini u travnju, što je bilo u skladu s očekivanjima. Ukoliko se potvrdi preliminarna procjena, inflacijska komponente usluga zabilježiti će usporavanje na godišnjoj razini na 3,7% s 4% nakon što se pet uzastopnih mjeseci održala nepromijenjena. Nadalje, preliminarna procjena upućuje na daljnje slabljenje disinflacijskog utjecaja komponente energije, koji bi na godišnjoj razini iznosio svega -0,6% u travnju, dok je na mjesečnoj razini zabilježeno povećanje cijena energije od 0,3%. Temeljna inflacija je u europodručju u travnju usporila s 2,9% u ožujku na 2,7%, nešto iznad očekivanja koja su ukazivala na 2,6%.

Obveznička je tržišta tijekom travnja obilježila unutarmjesečna volatilnost koja je ponajviše bila rezultat objave podataka koji su ponovno potvrdili ubrzavanje inflacije i snažno tržište rada u SAD-u, tako je prinos na desetogodišnju američku obveznicu porastao za približno 49 baznih bodova i završio mjesec na oko 4,7%, dok je prinos na dvogodišnju obveznicu porastao za oko 44 bazna boda i kraj travnja dočekao nešto iznad 5%. Istovremeno, prinos na desetogodišnji Bund porastao je za oko 29 baznih bodova te je krajem mjeseca iznosio približno 2,6% dok je prinos na dvogodišnju njemačku obveznicu porastao za oko 23 bazna boda na nešto iznad 3%. Dioničkim je tržištima tijekom travnja prevladao pesimizam investitora te je tako američki S&P 500 indeks oslabio za približno 4% a DJIA za oko 4,4%, istovremeno, tehnološki fokusiran Nasdaq Comp. zabilježio je nešto umjereniju korekciju te je travanj završio na približno 3% nižoj razini u usporedbi s početkom mjeseca. Optimizma je nedostajalo i na europskim tržištima, tako je EURO STOXX 50 oslabio za oko 3,4%, njemački DAX za približno 3% a francuski CAC 40 za oko 2,6%. Na zagrebačkoj burzi, CROBEX je tijekom travnja oslabio za nešto više od 1%. Azijska tržišta su tijekom mjeseca zabilježila mješovitu izvedbu, istaknuo se Hang Seng indeks koji je porastao za približno 5,7% nastavivši tako s pozitivnom izvedbom treći mjesec za redom, dok je japanski Nikkei 225 oslabio za oko 5,5%.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr