Upravno vijeće Europske centralne banke nije se sastajalo tijekom svibnja po pitanju određivanja razine referentnih kamatnih stopa. Prema očekivanjima tržišnih sudionika ali i prema izjavama članova Upravnog vijeća ECB-a, nadolazeći sastanak koji će se održati početkom lipnja biti će ključan s obzirom da se očekuje donošenje odluke o početku ciklusa snižavanja referentnih kamatnih stopa. Trenutna razina (kamatna stopa na depozite od 4,0%) na snazi je od kraja rujna 2023. godine. Posljednja izjava predsjednice ECB-a, C. Lagarde, kojom je naglasila kako je uistinu uvjerena da je inflacija sada pod kontrolom, dodatno je osnažila očekivanja tržišnih sudionika o početku snižavanju stopa od strane ECB-a. FOMC američkog Fed-a sastao se na prijelazu mjeseca te prvog dana u svibnju donio odluku o zadržavanju trenutne razine kamatnih stopa (5,25 - 5,50%), potvrdivši time očekivanja tržišta. Referentne kamatne stope u SAD-u na spomenutim su razinama od srpnja 2023 godine kada je FOMC posljednji put donio odluku o podizanju kamatnih stopa. Sljedeći sastanak FOMC-a zakazan je za sredinu lipnja, a tržišni sudionici pritom ne očekuju iznenađenja po pitanju promjene trenutne razine referentnih kamatnih stopa. Monetarna zbivanja koja su obilježila svibanj u CEE regiji su smanjenje referentne kamatne stope od strane CNB-a u Češkoj za 50 baznih bodova na 5,25%, što je bilo u skladu s očekivanjima kao i smanjenje kamatnih stopa u Mađarskoj od strane MNB-a za također 50 baznih bodova na razinu od 7,25%. No, zadržavanje kamatnih stopa u Rumunjskoj na 7,0% bilo je u suprotnosti s prethodnom izjavom guvernera BNR-a kako će krenuti u snižavanje kamatnih stopa nakon dva uzastopna mjeseca koja će potvrditi usporavanje inflacije. Odgađanje snižavanja kamatnih stopa uslijedilo je zbog neizvjesnog kretanja stope inflacije, izglasanog povećanja mirovina i plaća u javnom sektoru te izvršenjem proračuna od početka godine koji je lošiji od očekivanog, to jest, djeluje u smjeru dodatnog povećanja proračunskog deficita.

Tijekom svibnja objavljeni su podaci o kretanju stope inflacije u SAD-u tijekom travnja, nakon nepovoljnih podataka koji su pristigli tijekom dva prethodna mjeseca u kojima je inflacija u SAD-u ubrzala, travanj je donio olakšanje za Fed te je stopa inflacije usporila s 3,5% na godišnjoj razini u ožujku na 3,4% u travnju. Pritom, na mjesečnoj razini inflacija je također usporila s 0,4% na 0,3%, ispod očekivanja koja su upućivala na mjesečnu stopu u visini od 0,4%. Nadalje, temeljna stopa inflacije koja isključuje volatilne komponente hrane i energije također je usporila, s 3,8% na 3,6% na godišnjoj razini, što je ujedno i najniža razina u posljednje tri godine (od svibnja 2021. godine). Temeljna stopa inflacije na mjesečnoj je razini u travnju usporila na 0,3% s 0,4% zabilježenih u ožujku.

Prema preliminarnoj procjeni Eurostata, inflacija je u europodručju ubrzala po prvi put u pet mjeseci s 2,4% zabilježenih u travnju na 2,6% u svibnju, premašivši tako i konsenzus tržišnih sudionika koji je upućivao na nešto blaže ubrzanje od 2,5% na godišnjoj razini. Preliminarna procjena upućuje na to da je inflacijska komponenta usluga ponovno ubrzala s 3,7% u travnju, što je ujedno bilo i prvo usporavanje te komponente nakon 5 uzastopnih mjeseci, na 4,1% u svibnju. Također, disinflacijski utjecaj komponente energije je nestao, te je energetska komponenta inflacije iznosila 0,3% na godišnjoj razini. Na mjesečnoj je razini stopa inflacije iznosila 0,2% u svibnju nakon 0,6% zabilježenih u travnju, što je ujedno i najniža razina zabilježena u posljednja četiri mjeseca. Temeljna je inflacija u europodručju također ubrzala s 2,7% u travnju na 2,9% u svibnju, na godišnjoj razini, što je iznad očekivanja tržišta od 2,8%.

Unutarmjesečna volatilnosti ponovno je obilježila obveznička tržišta tijekom svibnja, no pritom, obveznice SAD-a i Njemačke zabilježile su divergenciju, odražavajući tako različite makroekonomske momente u kojima se nalaze. Prinosi na američke obveznice su tijekom svibnja pali, tako je prinos na desetogodišnju američku obveznicu krajem mjeseca iznosio oko 4,5% što je približno 13 baznih bodova niže no što je bilo početkom mjeseca. Istovremeno, za oko 8 baznih bodova pao je i prinos na dvogodišnju obveznicu, završivši tako mjesec na nešto ispod 4,9%. Prinosi na njemačke obveznice tijekom mjeseca su porasli, tako je krajem mjeseca desetogodišnji Bund nosio prinos od oko 2,7%, što je približno 8 baznih bodova iznad prinosa s početka mjeseca. Također, prinos na dvogodišnju njemačku obveznicu porastao je za oko 5 baznih bodova te je na kraju mjeseca iznosio nešto ispod 3,1%. Dionička je tržišta u svibnju obilježio optimizam, tako je američki S&P 500 ojačao za oko 4,9%, DJIA za približno 1,9% a tehnološki orijentiran Nasdaq Comp. za nešto umjerenijih 0,8%. Pozitivan sentiment vladao je i na europskim dioničkim tržištima, tako je EURO STOXX 50 je porastao za 0,6%, njemački DAX za oko 3,1%, a francuski CAC 40 za približno 0,5%. Na zagrebačkoj je burzi CROBEX krajem svibnja ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na početak mjeseca, usprkos unutarmjesečnoj volatilnosti. Azijska tržišta također su zabilježila pozitivnu izvedbu, tako je Hang Seng ojačao za oko 1,8% a japanski Nikkei 225 za približno 1%.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr