Na globalnim obvezničkim tržištima i dalje prevladavaju teme od ranije; u fokusu investitora su Brexit, trgovinski sukob, pregovori na relaciji Kina - SAD te slab rast u Eurozoni. Isti rizici su i dalje prisutni, a za sada njihovo odgađanje i prolongiranje pozitivno utječe na performans globalnih dioničkih tržišta. Od britanske premijerke Therese May se očekuje da ispregovara plan s Europskom Komisijom koju bi konačno odobrila britanska kuća zastupnika. Glasanje oko novog plana u britanskoj kući zastupnika je zakazano za 12. ožujka dok Europska Komisija očekuje odgovor do 29. ožujka, datum koji je trenutno bitan za ishod Brexit-a. Najizgledniji scenarij koji se očekuje je produljenje roka za predaju plana Europskoj Komisiji s čim se moraju usuglasiti svi članovi Komisije. Više informacija oko trgovinskog sukoba također se očekuje kroz ožujak nakon sastanka američkog predsjednika Donald Trump-a s kineskim kolegom XI Jinping-om. Članovi ECB-a su iskazali zabrinutost oko usporavanja rasta u eurozoni stoga smo kroz veljaču mogli čuti dosta govora o reviziji projekcija rasta prema dolje na sljedećem sastanku ECB-a početkom ožujka. Također nagađa se prolongiranje dospijeća LTRO-a, dugoročnog kredita bankama u svrhu povećanja likvidnosti. Novi dugoročni kredit bi utjecao na dodatno povećanje ionako goleme likvidnosti u sustavu te bi vrlo vjerojatno utjecao na dodatno smanjenje prinosa na obvezničkim tržištima. Novu, jeftinu likvidnost banke su do sada u većoj mjeri koristile za kupnju obveznica, nego za plasman novih kredita i poticanje kreditne aktivnosti, a taj scenarij bi mogao biti i u slučaju novog monetarnog stimulusa. Najveći dobitnik svježe likvidnosti na tržištu mogle bi biti države periferije koje od početka godine bilježe značajno smanjenje prinosa i sužavanje spread-a u odnosu na njemačke državne obveznice.

Na lokalnom obvezničkom tržištu prvi dan veljače svjedočili smo novim izdanjima državnih obveznica denominiranih u HRK. Ministarstvo financija izdalo je 500 milijuna EUR državnih obveznica s valutnom klauzulom koja dospijeva 2022. Nova obveznica H222E izdana je uz kupon 0,50% po prinosu 0,66%. Također, Ministarstvo financija RH je izdalo drugu tranšu državne obveznice H297A denominirane u HRK. Izdano je 5 milijardi HRK druge tranše po prinosu 2,41%. Datum namire obveznica bio je 05.02. Dan nakon namire obveznica HNB je intervenirala na deviznom tržištu kupujući 450,3 milijuna EUR po prosječnom tečaju 7,416860, plasirajući dodatnih 3,34 milijardi HRK u sustav. Hrvatski EUR eurobondovi zabilježili su još jedan izvanredan mjesec. Sve su glasnija nagađanja analitičara o prelasku hrvatske u investicijski razred. Revizija kreditnog rejtinga je zakazana za 22.03. kad bi S&P trebao dati svoj sud o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj. Cijena EUR eurobondova je rasla duž cijele krivulje dok bi posebno izdvojili snažan rast CROATI 2028 i CROATI 2030 obveznica koje su zabilježile rast od 2,11% i 1,84%. Spread u odnosu na njemačku državnu krivulju se dodatno smanjio od 10 do 30 baznih poena ovisno o dospijeću.

Još jedan izvrstan mjesec za InterCapital Bond koji je u veljači zabilježio rast prinosa od 0,59% te prinos od početka godine od 1,34%. Za pod-fond smo u veljači dokupljivali lokalne RH obveznice; sudjelovali smo na izdanju obveznice H297A te smo dokupljivali obveznice H282A i H23BA dok smo smanjili izloženost državama CEE/SEE regije kroz prodaju obveznica Rumunjske. U narednom periodu fokus je na tečaju EUR/HRK te obveznicama regije izdane na međunarodnom, kao i lokalnim tržištima.

InterCapital Income Plus - mješoviti fond

Na globalnim tržištima i dalje prevladavaju teme od ranije; u fokusu investitora su Brexit, trgovinski sukob, pregovori na relaciji Kina - SAD te slab rast u Eurozoni. U veljači se nastavio pozitivan sentiment na globalnim dioničkim tržištima. Najviše optimizma došlo je uslijed konstruktivnog razgovora oko trgovinskih pregovora SAD-a i Kine. Unatoč napretku, ova tema i dalje predstavlja jedan od najvažnijih rizika za globalno gospodarstvo, a samim time i dionička tržišta. Jedan od bitnih rizika je i usporavanje rasta kineskog gospodarstva, no u veljači je ova tema također bila izvor optimizma obzirom da je tamošnja vlast signalizirala spremnost za davanje snažnog fiskalnog i monetarnog stimulansa. Europu i dalje ograničava slabi gospodarski rast, kao i nesigurna politička situacija u nekoliko zemalja. Ipak, ima i pozitivnih pokazatelja poput drugog uzastopnog mjeseca rasta povjerenja potrošača i skoka u broju registriranih vozila.

Članovi ECB-a su iskazali zabrinutost oko usporavanja rasta u eurozoni stoga smo kroz veljaču mogli čuti dosta govora o reviziji projekcija rasta prema dolje na sljedećem sastanku ECB-a početkom ožujka. Također nagađa se prolongiranje dospijeća LTRO-a, dugoročnog kredita bankama u svrhu povećanja likvidnosti. Novi dugoročni kredit bi utjecao na dodatno povećanje ionako goleme likvidnosti u sustavu te bi vrlo vjerojatno utjecao na dodatno smanjenje prinosa na obvezničkim tržištima. Novu, jeftinu likvidnost bi banke su do sada u većoj mjeri koristile za kupnju obveznica, nego za plasman novih kredita i poticanje kreditne aktivnosti, a taj scenarij bi mogao biti i u slučaju novog monetarnog stimulusa. Najveći dobitnik svježe likvidnosti na tržištu mogle bi biti države periferije koje od početka godine bilježe značajno smanjenje prinosa i sužavanje spread-a u odnosu na njemačke državne obveznice.

Na lokalnom obvezničkom tržištu prvi dan veljače svjedočili smo novim izdanjima državnih obveznica denominiranih u HRK.. Ministarstvo financija izdalo je 500 milijuna EUR državnih obveznica s valutnom klauzulom koja dospijeva 2022. Nova obveznica H222E izdana je uz kupon 0,50% po prinosu 0,66%. Također, Ministarstvo financija RH je izdalo drugu tranšu državne obveznice H297A denominirane u HRK. Izdano je 5 milijardi HRK druge tranše po prinosu 2,41%. Datum namire obveznica bio je 05.02. Dan nakon namire obveznica HNB je intervenirala na deviznom tržištu kupujući 450,3 milijuna EUR po prosječnom tečaju 7,416860, plasirajući dodatnih 3,34 milijardi HRK u sustav. Hrvatski EUR eurobondovi zabilježili su još jedan izvanredan mjesec. Sve su glasnija nagađanja analitičara o prelasku hrvatske u investicijski razred. Revizija kreditnog rejtinga je zakazana za 22.03. kad bi S&P trebao dati svoj sud o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj. Cijena EUR eurobondova je rasla duž cijele krivulje dok bi posebno izdvojili snažan rast CROATI 2028 i CROATI 2030 obveznica koje su zabilježile rast od 2,11% i 1,84%. Spread u odnosu na njemačku državnu krivulju se dodatno smanjio od 10 do 30 baznih poena ovisno o dospijeću.

InterCapital Income Plus ostvario je još jedan dobar mjesec te je zabilježio rast prinosa u veljači od 0,94% te prinos od početka godine od 2,18%. Za pod-fond smo u veljači smanjili izloženost duljem kraju RH EUR eurobond krivulje s obzirom na značajan rast cijena te smo blago smanjili izloženost slovenskom dioničkom tržištu. Obzirom na snažan rast unatoč osrednjim makroekonomskim pokazateljima, blago smo nastavili smanjivati izloženost njemačkom DAX-u prodavanjem call opcija iznad tržišnih razina.

InterCapital SEE Equity - dionički fond

U veljači se nastavio pozitivan sentiment na globalnim dioničkim tržištima. Najviše optimizma došlo je uslijed konstruktivnog razgovora oko trgovinskih pregovora SAD-a i Kine, pri čemu je odgođena primjena povećanih carina inicijalno najavljenih za 1. ožujka. Unatoč napretku, ova tema i dalje predstavlja jedan od najvažnijih rizika za globalno gospodarstvo, a samim time i dionička tržišta. Jedan od bitnih rizika je i usporavanje rasta kineskog gospodarstva, no u veljači je ova tema također bila izvor optimizma obzirom da je tamošnja vlast signalizirala spremnost za davanje snažnog fiskalnog i monetarnog stimulansa. Europu i dalje ograničava slabi gospodarski rast, kao i nesigurna politička situacija u nekoliko zemalja. Ipak, ima i pozitivnih pokazatelja poput drugog uzastopnog mjeseca rasta povjerenja potrošača i skoka u broju registriranih vozila.

Kao i u posljednjem mjesecu prošle godine te prvom ove, veljaču je također obilježio nastavak sage oko novih poreza u Rumunjskoj. Srećom najnovije vijesti su nešto pozitivnije od dosadašnjih, pri čemu je Vlada signalizirala da je spremna ublažiti neke od mjera. Od oporezivanja imovine banaka će se najvjerojatnije izuzeti državne obveznice i programi kreditiranja uz državnu subvenciju, a trebala bi se ukloniti i poveznica s međubankarskom stopom. Kod energetskih kompanija ima više nepoznanica, no menadžment timovi kompanija s kojima smo se sastali krajem veljače vjeruju da će u konačnici dodatno porezno opterećenje ipak biti blaže nego što je to inicijalno najavljeno, prvenstveno kako bi kompanije imale dovoljnu razinu profitabilnosti da nastave s investicijskim ciklusom. Osim toga, sukladno Vladinim mjerama, realno je očekivati izvanredne dividende od kompanija gdje je država većinski vlasnik poput Romgaza. Unatoč pozitivnim vijestima, ostajemo manje investirani u rumunjske banke od benchmark indeksa kako zbog rizika realizacije najavljenih promjena tako i zbog valuacija za koje vjerujemo da već reflektiraju sve pozitivne vijesti. Ukupna dionička izloženost konzervativno je zadržana na razini od oko 82%.

Prvenstveno na krilima pozitivnih vijesti iz Rumunjske, benchmark indeks je skočio za 6,21%, dok je Fond ostvario rast od 2,92%, uslijed znatno manje izloženosti tamošnjim bankama. Na razini godine InterCapital SEE Equity je i dalje u prednosti s prinosom od 2,74%, dok je benchmark indeks na 1,66%. Time se naš konzervativni pristup opet potvrdio. Kako bi ograničili volatilnost i u ostatku godine planiramo nastaviti s djelomičnom sektorskom rotacijom iz procikličkih ka defanzivnijim sektorima. Naravno, kao i dosada oslanjamo se na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije, a kroz takav pristup vjerujemo da dugoročno možemo nastaviti isporučivati prinos koji nadmašuje benchmark indeks uz nižu volatilnost.

InterCapital Short Term Bond - kratkoročni obveznički fond

Kroz veljaču je Ministarstvo financija RH održalo tri aukcije trezorskih zapisa. Izdana su tri jednogodišnja kunska trezorska zapisa te jedan polugodišnji trezorski zapis. Prinos na trezorske zapise obje ročnosti ostali su na istim razinama, 0,06% za polugodišnji kunski instrument i 0,09% za jednogodišnji kunski instrument. Ministarstvo financija RH se ukupno zadužilo za 3,66 milijardi HRK na godinu dana i za dodatnih 200 milijuna HRK na pola godine. Prvog dana veljače svjedočili smo novim izdanjima državnih obveznica denominiranih u HRK. Ministarstvo financija izdalo je 500 milijuna EUR obveznica s valutnom klauzulom s dospijećem 2022. godine. Nova obveznica H222E izdana je uz kupon 0,50% po prinosu 0,66%.

Također, Ministarstvo financija RH je izdalo drugu tranšu H297A denominirane u HRK. Izdano je 5 milijardi HRK druge tranše po prinosu 2,41%. Dan nakon namire obveznica HNB je intervenirala na deviznom tržištu kupujući 450,3 milijuna EUR po prosječnom tečaju 7,416860. Na taj način HNB je plasirala dodatnih 3,34 milijardi HRK u sustav. Posljednjeg dana veljače dnevni višak likvidnosti u sustavu iznosio je 31,95 milijardi HRK.

InterCapital Short Term Bond pod-fond zabilježio je u veljači stabilan rast prinosa od 0,004%. NAV pod-fonda je porastao u odnosu na posljednji dan siječnja s 345,2 milijuna HRK na 357,9 milijuna HRK. Duracija fonda je iznosila 0,45 godina na posljednji dan veljače. U narednom mjesecu ćemo razmotriti kupnju trezorskih zapisa s obzirom na dospijeće trezorskog zapisa RHMF-T-913B. Očekujemo održavanje goleme likvidnosti u sustavu te zadržavanje prinosa trezorskih zapisa na razinama s posljednjih aukcija.

InterCapital Global Equity - dionički fond

U veljači se nastavio pozitivan sentiment na globalnim dioničkim tržištima. Najviše optimizma došlo je uslijed konstruktivnog razgovora oko trgovinskih pregovora SAD-a i Kine, pri čemu je odgođena primjena povećanih carina inicijalno najavljenih za 1. ožujka. Unatoč napretku, ova tema i dalje predstavlja jedan od najvažnijih rizika za globalno gospodarstvo, a samim time i dionička tržišta. Jedan od bitnih rizika je i usporavanje rasta kineskog gospodarstva, no u veljači je ova tema također bila izvor optimizma obzirom da je tamošnja vlast signalizirala spremnost za davanje snažnog fiskalnog i monetarnog stimulansa. Europu i dalje ograničava slabi gospodarski rast, kao i nesigurna politička situacija u nekoliko zemalja.

Ipak, ima i pozitivnih pokazatelja poput drugog uzastopnog mjeseca rasta povjerenja potrošača i skoka u broju registriranih vozila.

U ovakvom okruženju, globalna su tržišta mjerena MSCI All Country World indeksom u veljači u eurima porasla 3,34%, dok je Fond je ostvario stopu rasta od 2,71%. Na razini godine spomenuti indeks je ostvario ukupan prinos u eurima od 11,56%, dok je Fond prva dva mjeseca zaključio rastom od 8,26%. Blagi zaostatak prvenstveno je rezultat naše konzervativnije pozicije u vidu dioničke izloženosti i sektorske alokacije. Dioničku izloženost zadržali smo malo ispod 90%, a volatilnost ograničavamo usmjeravanjem portfelja više ka defanzivnim sektorima. Što se tiče konkretnih imena, značajnih promjena nije bilo izuzev aktivnog upravljanja valutnom izloženošću, primarno valutnim parom EUR/USD.

Sličnim pristupom nastavljamo i dalje. Uzevši u obzir nagli rast globalnih tržišta početkom godine, ne planiramo biti potpuno investirani već u rasponu od 85-90%. Nadalje, struktura portfelja će naginjati defanzivnijim sektorima koji ipak osiguravaju nešto veću stabilnost kako samog poslovanja kompanija tako i portfelja. Konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam dosadašnji fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije trebao i u budućnosti donijeti održiv i konkurentan rezultat uz razumnu volatilnost.

InterCapital Balanced - mješoviti fond

Na globalnom obvezničkom tržištu i dalje prevladavaju iste teme. Glavne teme u fokusu investitora su Brexit, trgovinski sukob i pregovori na relaciji Kina - SAD te slabljenje rasta u Eurozoni. U veljači nije bilo senzacionalnih novosti oko navedenih tema. Isti rizici su i dalje prisutni dok njihovo odgađanje i prolongiranje pozitivno utječe na performans dioničkih tržišta i tržišta u razvoju. Od britanskog premijera Therese May očekuje se uspjeh oko pregovaranja revizije plana s Europskom Komisijom koju bi konačno odobrila britanska kuća zastupnika. Glasanje oko novog plana u britanskoj kući zastupnika je zakazano za 12. ožujka dok Europska Komisija očekuje odgovor do 29.03. kad bi trebali saznati ishod Brexit-a. Najizgledniji scenarij je da će rok za predaju plana Europskoj Komisiji biti produžen s čim se moraju usuglasiti svi članovi Komisije. Ishod trgovinskog sukoba trebao bi biti poznat kroz ožujak kad se očekuje sastanak američkog predsjednika Donald Trump-a s kineskim kolegom XI Jinping-om. Članovi ECB-a su pomalo zabrinuti usporavanjem rasta u eurozoni stoga smo kroz veljaču mogli čuti dosta govora o reviziji projekcija rasta prema dolje na sljedećem sastanku ECB-a početkom ožujka. Također nagađa se prolongiranje dospijeća LTRO-a, dugoročnog kredita bankama u svrhu povećanja likvidnosti. Novi dugoročni kredit bi utjecao na dodatno povećanje ionako goleme likvidnosti u sustavu te bi vrlo vjerojatno utjecao na dodatno smanjenje prinosa na obvezničkim tržištima. Novu, jeftinu likvidnost bi banke vrlo vjerojatno iskoristile za kupnju obveznica radije nego za plasman novih kredita i poticanje kreditne aktivnosti. Najveći dobitnik svježe likvidnosti na tržištu bile bi države periferije koje od početka godine bilježe značajno smanjenje prinosa i sužavanje spread-a u odnosu na njemačke državne obveznice. U veljači se nastavio pozitivan sentiment na globalnim dioničkim tržištima. Najviše optimizma došlo je uslijed konstruktivnog razgovora oko trgovinskih pregovora SAD-a i Kine. Unatoč napretku, ova tema i dalje predstavlja jedan od najvažnijih rizika za globalno gospodarstvo, a samim time i dionička tržišta. Jedan od bitnih rizika je i usporavanje rasta kineskog gospodarstva, no u veljači je ova tema također bila izvor optimizma obzirom da je tamošnja vlast signalizirala spremnost za davanje snažnog fiskalnog i monetarnog stimulansa. Europu i dalje ograničava slabi gospodarski rast, kao i nesigurna politička situacija u nekoliko zemalja. Ipak, ima i pozitivnih pokazatelja poput drugog uzastopnog mjeseca rasta povjerenja potrošača i skoka u broju registriranih vozila.

InterCapital Balanced pod-fond je ostvario rast prinosa od 0,15% kroz veljaču. Najveći doprinos rastu imao je dionički dio portfelja koji je i drugi mjesec za redom ostvario snažan rast. Kroz veljaču smo povećavali investiranost portfelja kroz kupovinu državnih obveznica jezgre eurozone. Na taj smo način balansirali portfelj te dodali sigurniju komponentu koja bi trebala biti protuteža dioničkom dijelu portfelja. Također, povećavali smo izloženost HRK s 25,7% na 34,6% NAV-a u iščekivanju aprecijacije. U ožujku očekujemo smanjenje neizvjesnosti vezanih uz rizike spomenute u prvom odlomku.

InterCapital Global Bond - obveznički fond

Na globalnom obvezničkom tržištu i dalje prevladavaju iste teme. Glavne teme u fokusu investitora su Brexit, trgovinski sukob i pregovori na relaciji Kina - SAD te slabljenje rasta u Eurozoni. U veljači nije bilo senzacionalnih novosti oko navedenih tema. Isti rizici su i dalje prisutni dok njihovo odgađanje i prolongiranje pozitivno utječe na performans dioničkih tržišta i tržišta u razvoju. Od britanskog premijera Therese May očekuje se uspjeh oko pregovaranja revizije plana s Europskom Komisijom koju bi konačno odobrila britanska kuća zastupnika. Glasanje oko novog plana u britanskoj kući zastupnika je zakazano za 12. ožujka dok Europska Komisija očekuje odgovor do 29.03. kad bi trebali saznati ishod Brexit-a.

Najizgledniji scenarij je da će rok za predaju plana Europskoj Komisiji biti produžen s čim se moraju usuglasiti svi članovi Komisije. Ishod trgovinskog sukoba trebao bi biti poznat kroz ožujak kad se očekuje sastanak američkog predsjednika Donald Trump-a s kineskim kolegom XI Jinping-om. Članovi ECB-a su pomalo zabrinuti usporavanjem rasta u eurozoni stoga smo kroz veljaču mogli čuti dosta govora o reviziji projekcija rasta prema dolje na sljedećem sastanku ECB-a početkom ožujka. Također nagađa se prolongiranje dospijeća LTRO-a, dugoročnog kredita bankama u svrhu povećanja likvidnosti. Novi dugoročni kredit bi utjecao na dodatno povećanje ionako goleme likvidnosti u sustavu te bi vrlo vjerojatno utjecao na dodatno smanjenje prinosa na obvezničkim tržištima. Novu, jeftinu likvidnost bi banke vrlo vjerojatno iskoristile za kupnju obveznica radije nego za plasman novih kredita i poticanje kreditne aktivnosti. Najveći dobitnik svježe likvidnosti na tržištu bile bi države periferije koje od početka godine bilježe značajno smanjenje prinosa i sužavanje spread-a u odnosu na njemačke državne obveznice.

InterCapital Global Bond pod-fond je zabilježio stagnaciju prinosa kroz veljaču ostvarivši blagi pad od 0,07%. Kroz veljaču smo za pod-fond nastavili smanjivati izloženost hrvatskim državnim obveznicama. S druge strane, povećavali smo izloženost globalnim obvezničkim tržištima, preciznije obvezničkim tržištima u razvoju i državnim obveznicama jezgre i polu-jezgre eurozone. Na taj smo se način dodatno približili ciljanoj alokaciji i disperziji ulaganja sredstava globalno. U narednom periodu očekujemo jači performans dijela portfelja investiranog u državne obveznice eurozone zbog već spomenutog najavljenog povećanja likvidnosti.

InterCapital Dollar Bond - obveznički fond

Na globalnim obvezničkim tržištima i dalje prevladavaju teme od ranije; u fokusu investitora su Brexit, trgovinski sukob, pregovori na relaciji Kina - SAD te slab rast u Eurozoni. Isti rizici su i dalje prisutni, a za sada njihovo odgađanje i prolongiranje pozitivno utječe na performans globalnih dioničkih tržišta. Više informacija oko trgovinskog sukoba također se očekuje kroz ožujak nakon sastanka američkog predsjednika Donald Trump-a s kineskim kolegom XI Jinping-om. Članovi ECB-a su iskazali zabrinutost oko usporavanja rasta u eurozoni stoga smo kroz veljaču mogli čuti dosta govora o reviziji projekcija rasta prema dolje na sljedećem sastanku ECB-a početkom ožujka. Također nagađa se prolongiranje dospijeća LTRO-a, dugoročnog kredita bankama u svrhu povećanja likvidnosti. Novi dugoročni kredit bi utjecao na dodatno povećanje ionako goleme likvidnosti u sustavu te bi vrlo vjerojatno utjecao na dodatno smanjenje prinosa na obvezničkim tržištima. Novu, jeftinu likvidnost bi banke su do sada u većoj mjeri koristile za kupnju obveznica, nego za plasman novih kredita i poticanje kreditne aktivnosti, a taj scenarij bi mogao biti i u slučaju novog monetarnog stimulusa.

Hrvatski USD eurobondovi su zabilježili solidnu izvedbu u odnosu na američke državnu krivulju. Spread se značajno suzio duž cijele krivulje, od 10 do 21 bazni poen ovisno o dospijeću. Najbolji performans zabilježile su obveznice najduljeg dospijeća, CROATI 2023 i CROATI 2024, koje su rasle u cijeni 0,22% i 0,44% dok se spread suzio za 17 i 21 baznih poena. U narednom periodu očekujemo nastavak ovakvog trenda, poduprtog nagađanjima o ulasku hrvatske u investicijski razred. Iz navedenog razloga bitan datum je 22. ožujka kad je najavljena reviziju kreditnog rejtinga od strane agencije Standard & Poor′s (S&P).

InterCapital Dollar Bond pod-fond je na kraju veljače zabilježio rast prinosa od 0,24% u odnosu na kraj siječnja, dok je u ovoj godini zabilježeni rast prinosa 0,62%. Duracija pod-fonda je na posljednji dan mjeseca iznosila 2,6 godine. Pod-fond je zabilježio porast neto imovine u veljači za 12%, a kroz ožujak planiramo nastaviti investiranje imovine u dolarske obveznice država iz CEE/SEE regije.

Svi fondovi društva InterCapital Asset Management