Na europskim burzama u srijedu su cijene dionica pale, a pod najvećim su pritiskom energetski i rudarski sektor zbog pada cijena nafte i sirovina.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 11,00 sati u minusu 0,5 posto, nakon što je jučer skočio 1,5 posto.

Londonski FTSE bio je istodobno na gubitku 0,60 posto, na 6.275 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,45 posto, na 10.810 bodova, a pariški CAC 0,30 posto, na 4.688 bodova.

Jučer su ti indeks znatno porasli, među ostalim zbog rasta cijena nafte za otprilike 3 posto jer su se ulagači ponadali da bi zbog zahlađenja u Europi i Sjevernoj Americi mogla porasti potražnja za gorivima.

Međutim, već jutros je cijena barela na američkom tržištu potonula 1,8 posto, na 37,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1,2 posto, na 37,30 dolara.

Cijene nafte na londonskom tržištu kreću se nedaleko najnižih razina u 11 godina zbog gotovo rekordne proizvodnje, dok s druge strane potražnja slabi zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

Zbog toga su jutros pod najvećim pritiskom dionice u energetskom i rudarskom sektoru.

"Nastavak slabosti cijena nafte pritišće tržišta", kaže John Plassard, direktor u tvrtki Mirabaud Securities.

Navodi da je ulagače pokolebao i komentar čelnice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde kako će globalni gospodarski rast u idućoj godini biti razočaravajući.

"Vjerojatno povećanje kamata u SAD-u i usporavanje rasta kineskog gospodarstva doprinose nesigurnosti i povećanom riziku od ranjivosti gospodarstava širom svijeta", ustvrdila je Lagarde u članku koji je objavio njemački list Handelsblatt.

Slabost rudarskog sektora jedan je od najvažnijih razloga zbog kojeg je britanski FTSE indeks u minusu oko 5 posto u odnosu na početak ove godine.

S druge strane, FTSEurofirst 300 indeks na dobitku je od početka godine oko 6, a njemački DAX oko 10 posto, što se ponajviše zahvaljuje izuzetno labavoj monetarnoj politici Europske središnje banke (ECB), koja na taj način nastoji potaknuti rast gospodarstva i suzbiti deflacijske pritiske u eurozoni.