Na europskim burzama u utorak su cijene dionica porasle, ponajviše u trgovačkom sektoru, no blago jer su zbog pada cijena nafte i sirovina pod pritiskom energetski i rudarski sektor.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 11,00 sati u plusu 0,4 posto, na 1.340 bodova, nakon što je jučer oslabio 0,4 posto, zaronivši na najnižu razinu u više od tri mjeseca.

Londonski FTSE bio je istodobno na dobitku 0,60 posto, na 5.909 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 1,60 posto, na 9.984 boda, a pariški CAC 1,25 posto, na 4.367 bodova.

Uspon indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u trgovačkom sektoru, nakon što je nekoliko britanskih i njemačkih trgovačkih lanaca izvijestilo o boljoj nego što se očekivalo prodaji za božićnih blagdana.

Tako je cijena britanskog trgovačkog lanca Morrisona skočila 15 posto, kao i Debenhamsa. Slijedi dionica Tescoa, s rastom cijene za 5 posto, potom njemačkog Metroa, s dobitkom od 3 posto, a poskupile su i dionice Sainsburya te Marks & Spencera.

Međutim, raspoloženje na tržištima je krhko zbog nestabilnosti na kineskim burzama, koje su prošloga tjedna zabilježile pad od oko 10, a u ponedjeljak daljnjih 5 posto zbog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Jutros su kineske dionice blago ojačale, dok je tečaj juana prema dolaru porastao treći dan zaredom, nakon intervencija kineske središnje banke.

"Kineske su dionice u posljednje vrijeme bile pod ozbiljnim pritiskom, pa ne iznenađuje današnji blagi oporavak. No, i dalje su prisutne nesigurnosti, uključujući velike oscilacije tečaja juana, pa su ulagači oprezni", kaže Zhang Qi, analitičar u tvrtki Haitong Securities.

Jutros je kineska središnja banka odredila veći tečaj juana u odnosu na dolar treći dan zaredom, što bi, kažu analitičari, mogla biti poruka da Peking ne kani dodatno oslabiti juan.

Prošloga je tjedna kineska središnja banka dopustila pad tečaja juana prema dolaru na najnižu razinu od ožujka 2011. godine, što je izazvalo strahovanja da je situacija u kineskom gospodarstvu lošija nego što se mislilo te da bi taj potez mogao izazvati novi val devalvacije valuta ostalih zemalja u regiji.

Ulagače zabrinjava i daljnji pad cijena nafte i sirovina zbog mogućeg slabljenja potražnje, s obzirom na usporavanje rasta globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

Na londonskom je tržištu cijena barela potonula više od 3 posto, na 30,43 dolara, najnižu razinu od travnja 2004. godine. Na američkom je, pak, tržištu barel pojeftinio na 30,41 dolar, najnižu razinu od prosinca 2003. godine.

Zbog toga je danas STOXX Europe 600 indeks rudarskog sektora pao 1, a naftnog i plinskog 1,7 posto.