Na europskim burzama u utorak su cijene dionica oštro pale, nastavljajući silaznom putanjom drugi dan zaredom, zbog zabrinutosti u vezi usporavanja rasta globalnog gospodarstva i daljnjeg pada cijena nafte.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 11,00 sati u minusu 1,5 posto, nakon što je jučer skliznuo 0,7 posto.

Londonski FTSE bio je istodobno na gubitku 1,20 posto, na 5.807 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,0 posto, na 9.639 bodova, a pariški CAC 1,15 posto, na 4.261 bod.

Nakon dva dana rasta krajem prošloga tjedna, europski burzovni indeksi na početku ovoga tjedna ponovno su pod pritiskom zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva i pada cijena nafte.

Nakon što su u petak cijene ′crnog zlata′ skočile oko 10 posto, jučer su pale više od 5 posto, a i danas su na gubitku jer najveći svjetski proizvođači ne kane smanjiti proizvodnju, dok s druge strane potražnja slabi zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros pala više od 3 posto, zaronivši ispod 30 dolara po barelu, pa je od početka tjedna izgubila oko 8 posto i ponovno krenula prema najnižim razinama u 12 godina.

Zbog toga su jutros cijene dionica u energetskom sektoru potonule 1,8 posto, pri čemu su dionice BP-a, Totala i Enija skliznule između 1,8 i 2,4 posto.

U bankarskom su sektoru, pak, cijene dionica pale 1,2 posto, a pod snažnim je pritiskom i rudarski sektor.

"Pod pritiskom je bankarski sektor i u Europi i u SAD-u pod utjecajem pada cijena nafte i sirovina", kaže Stefan Fabiani, direktor u tvrtki Zenit SGR.

Među rijetkim dobitnicama je nekoliko kompanija koje su izvijestile o boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u posljednjem lanjskom tromjesečju.

Tako je cijena njemačke industrijske grupe Siemens porasla gotovo 6 posto, dok je dionica nizozemskog elektroničkog diva Philipsa poskupila gotovo 7 posto.

Podršku tržištu pruža i nada ulagača da će Europska središnja banka (ECB) za koji mjesec dodatno olabaviti monetarnu politiku. No, neki se plaše da to neće znatnije potaknuti gospodarstvo.

"Pojavila se sumnja da potez ECB-a ne bi potaknuo rast gospodarstva, ni spriječio dezinflaciju, s obzirom da će usporavanje rasta Kine i pad cijena nafte vjerojatno spustiti inflaciju još niže", kaže Markus Huber, trgovac u City of London.

Od početka godine FTSEurofirst 300 indeks na gubitku je više od 9 posto.