Europska središnja banka (ECB) u srijedu je, kako je i najavljeno, počela s kupnjom korporativnih obveznica u nastojanju da podupre slabašan rast gospodarstva eurozone, zapošljavanje i inflaciju. 

Tim će potezom ECB istisnuti bankovne posrednike i financijske tvrtke tako što će kupovati dužničke papire bilo izravno od kompanija bilo na tržištima obveznica.

Predsjednik ECB-a Mario Draghi nada se da će najnovijim potezom središnja banka dodatno pripomoći u podupiranju slabog rasta aktivnosti u 19-članom gospodarstvu, budući da je većina zemalja-članica podbacila u odnosu na zacrtane ciljeve. 

Jeftino financiranje putem tog ECB-ova programa bit će dostupno svim nefinancijskim kompanijama s visokim kreditnim rejtingom koje imaju sjedište ili ogranke u eurozoni. 

Osim u kupovine državnih obveznica, ECB će ubuduće milijarde eura mjesečno usmjeravati i u kupovine dužničkih papira koje izdaju nefinancijske korporacije sa ciljem da novac usmjere u investicije. Posljedično će se time poticati rast gospodarskih aktivnosti i cijena i otvaranje novih radnih mjesta.

U cilju poticanja kreditiranja ECB već niz godina bankama omogućuje pristup rekordnim iznosima jeftinih kredita uz uvjet da sredstva preusmjere u kredite kompanijama i kućanstvima. Uz to, pokrenuli su program kvantitativnog ublažavanja monetarne politike, koji će biti na snazi do ožujka 2017. godine a uključuje povećani mjesečni iznos kupovina imovine, s prvotnih 60 milijardi na 80 milijardi eura, s tim da je dio dodatnih sredstava već ukalkuliran za potrebe novih kupnji korporativnih obveznica. 

Prema programu kupnji korporativnih obveznica, ECB će kupovati u eurima iskazane korporativne obveznice s investicijskim rejtingom i rokovima dospijeća od šest mjeseci do 30 godina.

Kupovine će obavljati putem središnjih banaka u Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj, Tih šest središnjih banaka tjedno će objavljivati listu obveznica koje drže, počevši s ponedjeljkom, 18. srpnja, bez navođenja točnog iznosa njihova portfelja.

U ECB-u ponavljaju da neće kupovati obveznice banaka odnosno bankarskih ogranaka, no hoće one, primjerice, automobilske kompanije Volkswagena, koji ima svojevrsnu ′internu banku′.

Također su istaknuli da će moći zadržati i obveznice kojima je rejting spušten u takozvanu ne-investicijsku kategoriju. 

Tržište za korporativne obveznice manje je od onog za državne obveznice ili dionice a europske kompanije radije pribavljaju novac bankarskim zajmovima nego obveznicama, podsjeća AFP.