Na primjeru druge faze privatizacije INA-e država će pokazati koliko joj je u interesu razvoj tržišta kapitala, kaže Hrvoje Dolenec za Banka TV.
Privatizacija se svih ovih godina koristila za pokriće dijela visokih fiskalnih deficita, a prvi značajniji takav prihod, i nominalno najveći u jednoj godini, ostvaren je 1999. godine kada je prodano 35% udjela u domaćem telekomunikacijskom operateru.
Kretanje privatizacijskih prihoda je uvelike određivalo i trend inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku, a veliki privatizacijski poslovi realizirani su 1999., 2001. i 2003., navodi Hrvoje Dolenec, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga u izjavi za Banka TV.

Dolenec podsjeća kako su i svi dosadašnji aranžmani s MMF-om uključivali privatizacijske projekte, a postojeći stand-by je postavio i okvirne rokove za drugu fazu privatizacije INA-e, privatizaciju Croatia banke, Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.
Privatizacija poduzeća i udjela u državnom vlasništvu nije samo vezana uz financiranje fiskalnog deficita, već i uz stalnu sumnju da su državni udjeli u nekim poduzećima uteg za javne financije zbog direktnih subvencija ili davanja jamstava za zaduživanje. No, sad se postavlja još jedno pitanje: može li država trenutno aktualnu drugu fazu privatizacije INA-e iskoristiti i za druge ciljeve, poput povoljnog utjecaja na razvoj domaćeg tržišta kapitala, pita se Dolenec.
Jasno je da je prodaja 15 posto dionica INA-e veliki izazov za državu, a na odgovor iz Dolenčeva pitanja ne bismo trebali dugo čekati.
Cjelovitu izjavu Hrvoja Doleneca pogledajte na Banka TV. izvor: www.bankamagazine.hr