Učestale javne ponude dionica (Ina, HT, Ingra, Veterina, Atlantic) privukle su najveću pažnju investitora, koji su svoj novac povukli iz investicijskih fondova i dijela dosad najlikvidnijih dionica. Donekle se tome trendu opiru još dionice građevinskih tvrtki, koje doživljavaju procvat.

Gotovo su posve, međutim, u drugi plan pale dionice banaka, koje su ne tako davno bile najtraženije na hrvatskom tržištu kapitala. Izuzetak su dionice Privredne, Zagrebačke i Slatinske banke, kojima su prošloga tjedna ipak ostvareni milijunski prometi. Interes ulagača za bankarskim dionicama mogao bi se povećati nakon što one objave devetomjesečna izvješća o poslovanju, što nijedna od njih još nije učinila.

Prema zbirnom izvješću o poslovanju hrvatskih banaka u trećem tromjesečju ove godine, koje je objavila Hrvatska narodna banka, njihova dobit porasla je 18 posto u odnosu na prethodnu godinu. Banke su, dakle, do kraja rujna ove godine zabilježile 3,17 milijardi kuna dobiti, za razliku od 2,69 milijardi kuna u istom lanjskom razdoblju.

Najlikvidniji PBZ

Najlikvidnija bankarska dionica trenutačno je dionica Privredne banke, kojom je ostvaren promet veći od 12,3 milijuna kuna, redovnim dionicama Zagrebačke banke ostvaren je promet od gotovo 4,4 milijuna kuna, a Slatinskom 3,65 milijuna kuna.

Upravo bi dionica Slatinske banke, prema mišljenju pojedinih analitičara, mogla povećati interes investitora za bankarskim sektorom. Slatinska je banka, naime, prva na redu za preuzimanje. Objavljeno je još početkom listopada kako je varaždinska Vaba banka, kao manjinski dioničar Slatinske, počela proces due diligencea. Za očekivati je do kraja godine i službeno preuzimanje Slatinske banke, čija je vlasnička struktura trenutačno prilično raspršena, odnosno ne postoji većinski dioničar nego nekoliko investicijskih fondova zajednički djeluje.

Najveći interes za bankarskim dionicama na hrvatskom tržištu vladao je prošle godine, a probudila su ga talijanska preuzimanja manjih banaka - Banca Popolare Croatia kupila je Banku Sonic, a Veneto Gospodarsko-kreditnu banku. Taj trend nastavljen je i ove godine, kada je Banka Kovanica prodana banci iz San Marina (Cassa di Rasparmio della Repubblica di San Marino). Zajedničko svim tim preuzimanjima malih banaka jest ponašanje prema manjinskim dioničarima.

Talijanska muljanja

Obvezne ponude za otkup preostalih dionica u pravilu su kasnile i novi vlasnici malih hrvatskih banaka bili bi najsretniji da ih nisu ni morali raspisati. Ponudili su cijenu koja je ipak bila ispod očekivanja ulagača, a neki od njih još se natežu s povlaštenim dioničarima.

Kako Slatinsku banku preuzima hrvatska, Vaba banka, analitičari ne očekuju ponavljanje istog scenarija, nego pošteniji odnos prema malim dioničarima. Oni koji bi sada kupili dionice Slatinske ipak ne bi trebali imati prevelika očekivanja o zaradi koju bi mogli ostvariti tijekom preuzimanja Slatinske banke.

Trenutačno se dionicom Slatinske banke trguje po cijeni (464 kune) koja je 2,9 puta veća od knjigovodstvene, što je znatno niže od omjera po kojima se trže dionice Privredne i Zagrebačke. Dionicom PBZ-a sada se na Zagrebačkoj burzi trguje po cijeni koja je 4,4 puta veća od knjigovodstvene po dionici, dok taj omjer u slučaju redovne dionice Zagrebačke banke iznosi 3,2.

Dosegne li dionica Slatinske omjer po kojem se trguje Zagrebačkom, njezina bi cijena premašila 510 kuna, a 'izjednači' li se s PBZ-om, probila bi granicu od 700 kuna. Podsjetimo, male hrvatske banke prodavale su se po cijenama četiri puta većima od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

*Autor nije vlasnik dionica spomenutih u tekstu