Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su prošloga tjedna više od 10 posto, pa su po prvi puta nakon 12 godina zaronile ispod razine od 30 dolara po barelu, a moguć je i njihov daljnji pad.

Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 28,94 dolara, što je oko 13 posto manje nego tjedan dana prije, a u jednom je trenutku zaronila na samo 28,82 dolara, najnižu razinu od veljače 2004. godine.

Na američkom je tržištu, pak, cijena barela u petak iznosila 29,42 dolara, a skliznula je i na 29,13 dolara, najnižu razinu od studenoga 2003. godine.

Tako je nastavljen oštar pad cijena nafte u ovoj godini, pa su u samo dva tjedna izgubile više od 20 posto.

U posljednjih 18 mjeseci, otkako je počeo trend pada, cijena nafte potonula je s više od 100 dolara na manje od 30 dolara po barelu, a pojedini analitičari kažu da bi mogla i dodatno pasti.

Pad cijena nafte posljedica je, kažu, slabosti potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

S druge strane, proizvodnja je i dalje visoka jer se najveći svjetski proizvođači ne uspijevaju dogovoriti o smanjenju proizvodnje kako bi podržali cijene.

Uz to, cijene su nafte pod pritiskom zbog visokog tečaja dolara jer se očekuje da će američka središnja banka Fed u ovoj godini nastaviti povećavati ključne kamatne stope, nakon što ih je u prosincu povećala po prvi puta od 2006. godine.

"Daljnji pad cijena nafte ne može se isključiti. Cijena od 25 dolara po barelu sasvim je moguća, no ne i puno ispod toga", kaže Carsten Fritsch, analitičar Commerzbanke.

Daljnji pad cijena nafte moguć je zbog toga što su Iranu ukinute sankcije, pa bi izvoz ′crnog zlata′ te zemlje mogao dodatno povećati neravnotežu između ponude i potražnje.