Cijene su nafte na svjetskim tržištima pale drugi tjedan zaredom, no idućih je dana moguć njihov oporavak ako najveći svjetski proizvođači postignu napredak prema dogovoru o smanjenju proizvodnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 33,36 dolara, što je oko 2 posto manje nego tjedan dana prije.

Na američkom je tržištu, pak, cijena barela prošloga tjedna pala više od 4,5 posto, na 29,44 dolara.

Zbog novih naznaka usporavanja rasta globalnog gospodarstva, a time i slabljenja potražnje za ′crnim zlatom′, dok je ponuda, s druge strane, i dalje visoka, cijene nafte bile su u većem dijelu prošloga tjedna pod snažnim pritiskom.

Tako je u četvrtak cijena barela na londonskom tržištu ponovno zaronila ispod razine od 30 dolara, dok je na američkom tržištu skliznula na samo 26,05 dolara, novu najnižu razinu u 12 godina.

Međutim, u petak su cijene ′crnog zlata′ skočile 12 posto, nadoknadivši veći dio gubitaka od početka tjedna jer je ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potaknuo nadu u koordinirano smanjenje proizvodnje članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i drugih najvećih svjetskih proizvođača.

Ministar energetike UAE-a Suhail bin Mohammed al-Mazrouei kazao je, naime, da je OPEC spreman razgovarati s ostalim izvoznicima o smanjenju proizvodnje.

Eulogio Del Pino, venezuelanski ministar energetike, koji je nedavno na turneji po svijetu razgovarao s kolegama iz Rusije i Saudijske Arabije, nastojeći zadobiti podršku za smanjenje proizvodnje i članica i nečlanica OPEC-a, kazao je, pak, da su razgovori o smanjenju proizvodnje na dobrom putu.

Unatoč tome, neki analitičari ne vjeruju da će OPEC i zemlje koje nisu članice toga kartela postići dogovor. Procjenjuju da će se niske cijene kao posljedica prekomjerne ponude vjerojatno zadržati.

"Izjave ministra UAE-a da je OPEC spreman na suradnju po pitanju smanjenja proizvodnje imaju slabog efekta. Po našoj ocjeni, vjerojatnost zajedničkog odgovora na niske cijene vrlo je mala", poručuju analitičari banke ANZ.

Drugi, pak, smatraju da će cijene nafte porasti prije ili kasnije ako se proizvodnja smanji, a potražnja ojača.

"Očekujemo da će smanjenje proizvodnje, posebice u SAD-u, potaknuti rast cijena na otprilike 50 dolara po barelu do kraja godine", poručuju analitičari Commerzbanke.

A na smanjenje proizvodnje u SAD-u ukazuje izvješće Baker Hughesa, uslužne naftne kompanije, prema kojemu je broj bušotina prošloga tjedna smanjen već osmi tjedan zaredom, i to za 28 bušotina, na njih 439, najnižu razinu od 2010. godine.

I dok su cijene nafte niske, kolebljivost tržišta vrlo je visoka od početka godine, pa cijene unutar samo nekoliko dana padnu i porastu u rasponu od 10 do 20 posto, što je donedavno bilo nezamislivo, napominju analitičari.

"Očekujemo da će se volatilnost cijena nafte nastaviti", prognoziraju analitičari investicijske banke Jefferies, dodajući da očekuju da će naftna tržišta početi uspostavljati ravnotežu u drugoj polovini godine.

Cijene nafte strmoglavile su se za više od 70 posto od sredine 2014. godine jer proizvođači dnevno proizvode viškove od jedan do dva milijuna barela nafte u odnosu na potražnju, i to u vrijeme dok rast globalnog gospodarstva posustaje, predvođen usporavanjem u Kini, najvećem svjetskom potrošaču sirovina.