Posredstvom belgijske financijske grupacije KBC, koja je u Srbiju dovela 57 potencijalnih investitora, zainteresiranih za kupnju dionica na Beogradskoj burzi predstavilo se devet domaćih kompanija, dionicama kojih se najviše trguje na burzi, a to su: Komercijalna banka, Tigar, Dunav osiguranje, Energoprojekt, Sojaprotein, Telefonija, Privredna banka, AIK banka i Agrobanka. Od spomenutih poduzeća tri se nalaze na prestižnoj A kotaciji Beogradske burze. Tigru i Energoprojektu pridružila se i novobečejska kompanija Soja protein koja je takav status stekla prošlog petka. KBC je vlasnik domaće A banke.
Korist od A kotacije
Izlaskom na A kotaciju Beogradske burze nijedna kompanija nije postigla očekivano povećanje cijena dionica, ali ulagači imaju najveće povjerenje u njihove vrijednosne papire. Cijene bilježe blagu oscilaciju najviše zbog velike ponude, dok je potražnja smanjena. Isto se odnosi i na pad indeksa Belex 15 na kojemu se trguje dionicama najlikvidnijih poduzeća. Pad vrijednosti je registriran u trinaest uzastopnih dana. Pozvanim inozemnim investitorima Ana Tripković, predsjednica UO KBC za Srbiju, izjavila je kako raspolažu kapitalom od pola do više milijardi eura. Njihov dolazak poklopio se uoči najavljene dokapitalizacije Komercijalne banke koja će emitirati dionice u vrijednosti 100 milijuna eura. U njoj je najvećim dijelom zastupljen državni kapital, dok Europska banka za obnovu i razvoj ima 25 posto vlasništva. Prodajom dionica iz nove emisije odnos vlasništva između dva najveća dioničara se neće promijeniti, što je sukladno sa sklopljenim "džentlmenskim" sporazumom. Prema kazivanju Predraga Mihajlovića, potpredsjednika Komercijalne banke, razgovori s potencijalnim kupcima dionica gotovo su svakodnevni, a istovjetna je situacija i s Telefonijom koja je nagovijestila izlazak na A kotaciju Beogradske burze. Direktor Telefonije Branimir Bošković očekuje kako će za kupnju dionica Telefonije biti zainteresiran netko od investitora što ih je dovela grupacija KBC.
Interes za Kosovo
Osim zanimanja za ekonomske prilike, kao što su inflacija, gospodarski rast, tečaj dinara, gosti su postavljali pitanja u vezi s rješavanjem statusa Kosova. Neizvjesnost što će se dogoditi nakon što Priština odluči jednostrano proglasiti neovisnost najveći je razlog što inozemni ulagači skupljaju podatke, ali se ustručavaju ulagati veće iznose, osobito u tzv. greenfield investicije, koje su Srbiji najpotrebnije jer se time osim ekonomskog razvoja ublažavaju posljedice velike nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti je 21,7 posto i najveća je u Europi. U 2007. godini inozemni ulagači plasirali su u Srbiji 2,5 milijardi dolara, što je za oko dvije milijarde dolara manje u usporedbi s prethodnom godinom. Glavni razlog osjetno manjeg ulaganja je neriješeni status Kosova, kao i nepoznanica kako će reagirati srbijanske vlasti nakon jednostranog proglašenja neovisnosti, što se u Prištini odlučno najavljuje. To se treba dogoditi poslije 10. prosinca do kada je predviđeno da Beograd i Priština pregovaraju o statusu Kosova. Stavovi su toliko suprotstavljeni da i najveći optimisti ne vide da bi dvije strane mogle naći zajednički jezik. Za kosovske Albance neovisnost je jedino rješenje, dok srbijanske vlasti samo tu varijantu isključuju. Potencijalni inozemni ulagači dali su prilikom odlaska kurtoaznu izjavu kako srpsko tržište kapitala ima perspektivu, ali za vrijeme posjeta nije sklopljen nijedan konkretan poslovni aranžman. Srbija u očima inozemnih ulagača još ima status politički nestabilne zemlje, a osim toga zapreku većem ulaganju predstavlja rasprostranjena korupcija i neučinkovita pravna zaštita jer je reforma domaćeg pravosuđa u velikom zakašnjenju.
Agrobanka širi poslovanje
Agrobanka bi od sljedećeg tjedna trebala početi obavljati brokersko-dilerske poslove na burzi. Član Izvršnog odbora te srpske banke Nikola Aranđelović novinarima je rekao da će time Agrobanka znatno proširiti bankarsku ponudu i povećati broj klijenata, velikih, ali i malih investitora. Agrobanka, kako je istakao, već ima veliko iskustvo i dobre rezultate u poslovima kupoprodaje dionica drugih banaka i tvrtki, preko drugih brokera, a uspješno je vodila novčane račune vrijednosnih papira za brojne klijente. Aranđelović je kao jednu od dodatnih prednosti Agrobanke u odnosu na druga brokersko-dilerska društva naveo poslovnu mrežu u kojoj je 15 poslovnica i više od 110 ekspozitura u Srbiji. Odjel Agrobanke za brokersko-dilerske poslove dozvolu Komisije za vrijednosne papire dobilo je 20. rujna ove godine.