Na većini azijskih burzi u utorak su indeksi uglavnom pali dok ulagači prate geopolitička previranja na Bliskom istoku, dok su na deviznim tržištima potezi najvećih središnjih banaka čije se zasjedanje očekuje do kraja tjedna,

SCI indeks azijsko pacifičkih dionica bez Japana bio je oko 6,30 sati u minusu 0,22 posto, zadržavši se blizu rekordne razine koju je dosegnuo u ponedjeljak. Od početka travnja, pak, taj indeks je na putu dobitka od 17 posto, nakon što je u ožujku pao 13,5 posto.

Istodobno, japanski Nikkei potonuo je jutors više od jedan posto, spustivši se tako s rekordne razine dosegnute dan ranije. Hongkonški indeks u minusu je 0,67 posto, australski 0,54 posto, dok je indijski u plusu 0,2 posto.

SAD razmatra najnoviji prijedlog Teherana za rješavanje rata na Bliskom istoku, no jedan američki dužnosnik već je rekao da je predsjednik Donald Trump nezadovoljan prijedlogom jer se ne bavi iranskim nuklearnim programom. Time taj dvomjesečni sukob ostaje u pat poziciji, s prekidom opskrbe energijom i drugim robama kroz kritični Hormuški tjesnac, što cijene nafte drži znatno iznad 100 dolara po barelu.

Cijene nafte u plusu za više od jedan posto

Cijene nafte jutros su porasle više od jedan posto, na novu najvišu razinu u zadnja tri mjeseca. Na londonskom je tržištu cijena barela Brent poskupjela je 1,23 posto na 109,56 dolara, a na američkom tržištu barel WTI-ja skuplji je za 1,16 posto na 97,49 dolara. Cijene nafte tako su ostale znatno iznad razina prije rata na Bliskom Istoku, ali zbog nade u mirovni dogovor nisu više na rekordne.

Prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac - kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina - i dalje je ozbiljno poremećen, s time da je pogođeno otprilike 20 milijuna barela dnevno sirove nafte, goriva i petrokemikalija, kaže Andy Lipow, predsjednik tvrtke Lipow Oil Associates.

Čak i kad bi neprijateljstva prestala odmah, povratak normalnim tržišnim uvjetima trajao bi mjesecima, smatra Lipow, navevši potrebu za uklanjanjem mina, smanjenjem gužvi tankera te postupnim ponovnim pokretanjem proizvodnje i rafiniranja sirove nafte. Uzimajući u obzir kašnjenja u otpremi i distribuciji, procjenjuje da bi trebalo najmanje četiri do šest mjeseci da se tržište nafte stabilizira, a cijene će u međuvremenu vjerojatno ostati povišene jer se zalihe približavaju kritičnim razinama.

"Što sukob dulje traje, cijena će biti viša, osobito kako se zalihe smanjuju do kritičnih operativnih razina. Kad bi sukob završio sutra, procjenjuje se da bi cijene sirove nafte pale 10 dolara po barelu", dodao je.

Dolar stabilan, u fokusu i ostale središnje banke

Na valutnim tržištima, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je blagih 0,07 posto, na 98,498 bodova.

Pritom je cijena eura stabilna na 1,1716 dolara, a jena na 159,21 jen za dolar, nadomak razine od 160 jena koje se trgovci boje, jer bi skok iznad te razine mogao potaknuti Tokio na intervenciju u podršci valuti.

Bank of Japan zadržao je kratkoročne kamatne stope na 0,75 posto, što je u skladu s tržišnim očekivanjima, no tri od devet članova upravnog vijeća predložilo je povećanje kamata, signalizirajući zabrinutost središnje banke zbog inflatornih pritisaka izazvanih sukobom na Bliskom istoku.

Globalna monetarna politika bit će u u fokusu investitora i u ostatku tjedna, jer nakon Bank of Japan, zasjedaju i američki Fed, Bank of England i Europska središnja banka. Očekuje se da će zadržati kamatne stope nepromijenjenima, ali investitori će pratiti njihove ocjene o cjenovnim pritiscima.