Na Zagrebačkoj se burzi danas može očekivati opreznije trgovanje jer sa svjetskih burza ne stižu tako pozitivni signali kao proteklih dana, a na suzdržanost bi ulagače mogli navesti i neočekivani zaokreti u pregovorima oko rebalansa državnog proračuna.

Od devet analitičara brokerskih tvrtki koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih četvoro danas očekuje pad Crobexa, troje stagnaciju, a dvoje porast.

Crobex indeks jučer je porastao 0,57 posto, na 1.888 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 23,4 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna više nego dan ranije.

"I dosad je domaće tržište uglavnom pratilo kretanja najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa, ne reagirajući na vijesti iz domaćeg gospodarstva, pa očekujem da se to nastavi i danas, te da će Crobex stagnirati", kaže Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik u brokerskoj tvrtki To One.

Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima većine američkih kompanija, no rast je bio umjeren jer ulagače više ne može toliko impresionirati samo 'manji nego što se očekivalo' pad prihoda i dobiti.

I jutros su cijene dionica na azijskim burzama porasle, no sporije nego prethodnih dana jer ulagači nisu sigurni da se trend uspona može nastaviti.

Indeks vozarina sipkog tereta BDI, pak, nastavio je kliziti naniže, oslabjevši jučer 1,6 posto, na 3.455 bodova.

"Američki burzovni indeksi posljednjih tjedana pozitivno reagiraju na signale oporavka u najvećem svjetskom gospodarstvu. Tamošnja vlada spašava posrnule kompanije i ulijeva goleme poticaje u spas gospodarstva i izlazak iz recesije. Nasuprot tome, kod nas vidimo da vlada planira uzeti od građana i poduzetnika zbog vlastitog opstanka", ocjenjuje Vorkapić.

Danas se nastavljaju pregovori Vlade i socijalnih partnera vezani uz rebalans proračuna. Jučer je Vlada iznijela prijedlog da se na sve primitke građana, plaće i mirovine veće od 3.000 kuna uvede tzv. krizni porez sa stopom od 5 ili 6 posto, koji bi se naplaćivao od 1. kolovoza ove do kraja iduće godine, što je izazvalo negativne reakcije ekonomista i javnosti.

"Na domaće tržište dosad gotovo da niti jedna vijest vezana uz tešku domaću gospodarsku situaciju nije utjecala. Nije reagiralo ni na podatak banaka da je u svibnju vrijednost loših kredita udvostručena, ni na objavu podatka o nastavljenom snažnom padu prometa u maloprodaji. Najavljeni krizni porez, izravno će još više potaknuti spomenute probleme banaka i trgovaca", smatra Vorkapić.

Vrijednost nenaplativih kredita krajem svibnja dosegnula je 16,5 milijardi kuna, dok čak 18,9 milijardi kuna iznose krediti koji se naplaćuju s kašnjenjem do 3 mjeseca, podaci su Hrvatske narodne banke.

Nadalje, svibanj je bio osmi mjesec za redom u kojem se bilježi realni pad prometa od trgovine na malo na međugodišnjoj razini. Stopa pada od 19,3 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj jedna je od najvećih stopa pada u ovoj godini.