American Chronicle: Prekid dotoka kapitala prijeti burzovnom slomu na Blakanu. Zbog nedovoljne ponude kvalitetnih vrijednosnih papira kapital će kad-tad prestati pritjecati na balkanska tržišta kapitala. Unovčavanje dobiti “iskusnih igrača” povlačenjem kapitala lako može biti uzrok burzovnog sloma, smatra konzultant Alexandar Dimishkovski u razgovoru za American Chronicle.
Globalna svjetska kreditna kriza na Balkanu nema utjecaj na donošenje odluka o investiranju. Ljudi na Balkanu uzimaju kredite kako bi mogli kupovati dionice poduzeća o čijem poslovanju gotovo ništa ne znaju, istovremeno očekujući brzu i visoku zaradu. Taj trend će se nastaviti sve dok se Balkan ne suoči s političkom krizom ili prestankom dotoka svježeg kapitala.
Pristup objedinjenom tržištu Europske Unije za zemlje na Balkanu je bliži i realističniji za očekivati nego ikada ranije. Tržišta kapitala na Balkanu su stoga postala privlačna odredišta za investitore iz zapadnih zemalja, pogotovo nakon opakog cikličnog pada u SAD-u koji čak može rezultirati i recesijom.
Hoće li euforija na Balkanu potrajati? Koliko su balkanska tržišta racionalna? Grče li se od jakih bolova koje je izazvao špekulativni mjehur koji samo što se ne rasprsne?
Iako statistički i naizgled ne postoji korelacija između globalnog i balkanskog tržišta kapitala, razdoblje reakcije balkanskih tržišta na svjetska kretanja sve je manje. Razlog za nepostojanje korelacije je uglavnom u tome što je na balkanska tržišta plasiran uglavnom balkanski novac te stoga realokacija kapitala na svjetskim tržištima nema pretjerani značaj za balkanska tržišta, tvrdi Dimishkovski.
S druge strane, malo je balkanskih investitora koji su spremni za okršaj na Wall Streetu. Burze na Balkanu suočene su s sličnim prijetnjama krize i ograničenjima rasta, manjkom efikasnosti i prije svega znanja o financijskim instrumentima kojim se trguje na burzama. Dimishkovski je zbog toga zagovornik inicijative za stvaranjem jedinstvene Balkan Stock Exchange po uzoru na Nordijske zemlje.
Proces tranzicije ostavio je na Balkanu mnoge otvorene rane. Tržište kapitala je savršen primjer gdje se vidi otvoreni prostor za manipulacije poput insajderskog trgovanja. Pokušaji poricanja postojanja insajderskog trgovanja su prisutni, ali u praksi, malo je učinjeno i može biti učinjeno da se dioničari zaštite od insajdera, tvrdi Dimishkovski.
Iskustva iz inozemstva pomažu, ali mogu predstavljati jedino bazu koju treba nagograđivati. Za zaštitu investitora od insajdera prvo se mora implementirati zakon o korporativnom upravljanju. Tek nakon što i najmanji dioničari budu znali svoja prava i obveze efikasno sprječavanje djelovanja insajdera može zaživjeti.
Dimishkovski ističe kako su balkanska tržišta s spora u uvođenju novih financijskih instrumenata. Razlog tome je niska opća razina znanja aktivnih sudionika tržišta kapitala koja ozbiljnim upraviteljima portfeljem značajno ograničava fleksibilnost. Bankarski sustav na Balkanu suočen je s značajnim rizikom, a kamatne stope su visoke za dužnike i niske za štediše. Tržište korporativnih obveznica je nerazvijeno.
Zbog nedostatka znanja i tehnološke zaostalosti, iluzorno je očekivati da agencije zadužene za nadzor balkanskih tržišta kapitala mogu otkriti složene financijske muljaže, zaključuje Dimishkovski.